Capital.ba

Pšenica u ambaru čeka bolju cijenu

11.07.2016. / 15:28

BANJALUKA, Ratari u Srpskoj privode kraju žetvu pšenice čiji su prinosi iznad očekivanih i sa hektara oranice su u prosjeku poželi šest tona žita, ali ih muči niska otkupna cijena, zbog čega su mnogi odlučili da napune ambare i da sačekaju bolju ponudu od 30 do 32 feninga po kilogramu, koliko im trenutno nude mlinari.zetva zito psenica kombajn------4 stupca colorekonomija

Paori su odlučili da čekaju bolju cijenu, jer sa ovom ne mogu pokriti ni ono što su uložili u sjetvu.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković je rekao da su u Semberiji silosi puni, a da na području Lijevča polja i Posavine padaju posljednji otkosi.

On je istakao da pojedini otkupljivači traže dodatne analize kojima pokušavaju da snize cijenu tvrdeći da domaća pšenica nije dobrog kvaliteta za pekarske proizvode.

– Te optužbe su besmislene. Veliki broj ratara, a posebno u Semberiji, ima dobre novosadske sorte koje su izvrsnog kvaliteta. Otkupljivači pokušavaju da love u mutnom – kaže Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Savo Bakajlić kaže da je oko 50 odsto pšenice već otkupljeno, dok ostali proizvođači čekaju bolju cijenu.

– Mlin “Žitoprodukt” iz Bijeljine otkupljuje pšenicu po 31 fening, preduzeće za preradu stočne hrane “Inter gaj” po 32, a ostali manji prerađivači po 30 feninga. Mnogi ratari su ljuti zbog niskih otkupnih cijena, pa su ostavili pšenicu za stočnu hranu ukoliko kukuruz ne rodi dobro – priča Bakajlić.

Ističe da ratari nisu zadovoljni cijenom, jer sa 32 feninga ne mogu pokriti troškove proizvodnje.

– Predlagali smo 35 feninga, jer nam se troškovi proizvodnje svode na 34 feninga i jedina zarada koju ćemo sad imati je onih pet feninga subvencije od Ministarstva poljoprivrede. Problem sa subvencijama jeste što nam još nije isplaćeno ni 250 KM po zasijanom hektaru – dodao je Bakajlić.

Poljoprivrednik Ljubo Maletić iz Bijeljine imao je četiri i po dunuma pod pšenicom sa kojih je požeo oko 28 tona hljebnog žita.

– Prezadovoljan sam kvalitetom i prinosima i sav rod sam već prodao preduzeću za preradu stočne hrane “Inter gaj”. Nisam zadovoljan cijenom, ali šta je tu je, za više se nismo uspjeli izboriti – kaže Maltić.

Kombajni u zlatna žitna polja Duška Banjca iz Lijevča polja još nisu ušli jer pšenica nije do kraja dozrela.

– Imaću prinose oko sedam tona po hektaru, ali ne znam kome ću i da li ću je prodati ili ću prinos ostaviti za stočnu hranu. Uložio sam više od onog koliko mi trenutno nude. Ne mogu razmišljati o ozbiljnijoj proizvodnji kada je ovakav odnos prema seljacima – istakao je Banjac požalivši se da su bez ikakve zaštite.

Zasijane površine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na području RS pšenica je zasijana na 43.000 hektara.

– Biće požnjeveno oko 171.000 tona čija je vrijednost oko 64,5 miliona maraka – kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

Prosječni prinosi po hektaru

6 – 8 tona – Posavina

6 – 8 tona – Lijevče polje

4 – 6,5 tona – Semberija

Glas Srpske

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!