Produžen rok za popis imovine
26.09.2009. / 8:10
BANJALUKA, Rok za početak primjene Zakona o porezu na nepokretnosti RS produžiće se za godinu dana, pa ovaj zakon stupa na snagu prvog januara 2011. godine.
Ministarstvo finansija RS pripremilo je određene izmjene i dopune zakona, a cilj je jasnije definisanje učešća jedinica lokalne uprave u cijelom procesu i njihovih obaveza. Neophodno je ukazati opštinama na njihov interes u realizaciji tog zakona, jer sva sredstva prikupljena po osnovu tog zakona idu opštinama. Istovremeno, to znači produžavanje roka podnošenja prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti, rekao je u intervju, Aleksandar Džombić, ministar finansija RS.
– Ovaj zakon jeste jedan od važnijih reformskih zakona koji je usvojen prošle godine. Pravedan je i znači oporezivanje imovine pojedincu na tržišni način. Znači oporezuje se bogatstvo. Jasno je da neko ko ima nekretninu u Gospodskoj ulici, u Banjoj Luci, ne treba da plaća isti porez kao neko ko ima nekretninu u Berkovićima. Za sada smo zadovoljni što smo započeli jednu ovakvu reformu i što je počeo proces formiranja fiskalnog katastra – rekao je Džombić.
Da li će Vlada RS povući depozite iz pojedinih banaka, kao što je najavio premijer RS? Kolika bi to suma bila i iz kojih banaka?
DŽOMBIĆ: Vlada RS ima dobru saradnju sa svim bankama i smatram da su sve banke ovdje kvalitetne. Kod određenih banaka postoji smanjenje limita i kreditne aktivnosti, što ne odgovara ni RS, ni Vladi, ni privredi, pa ni bankama. To je posljedica neanaliziranja domaćeg tržišta. Međutim, neće doći do povlačenja depozita. Mi želimo partnerski odnos sa svim bankama i daćemo i dalje svoj doprinos u smislu podrške depozita i u smislu kreditnih linija IRB te kreiranja novih.
Koliko je državnog novca u sefovima banaka?
DŽOMBIĆ: Trenutno je na svim računima Vlade RS 830 miliona maraka i oni su raspoređeni kod svih banaka. Tome treba dodati likvidna sredstva opština, te sredstva Investiciono-razvojne banke RS, koja učestvuje sa oko 50 miliona maraka.
Kakvi su rezultati fiskalizacije i da li je došlo do većeg priliva novca u budžet u odnosu na prethodni period?
DŽOMBIĆ: Proces fiskalizacije u RS uspješno je proveden i mislimo da će se do kraja godine završiti. Smatram da je uspješan, jer već sada imamo efekte. Za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, Poreska uprava RS naplatila je oko 70 miliona više poreza i doprinosa. Pored toga imamo povećanje koeficijenta krajnje potrošnje koji u posljednja tri, četiri mjeseca iznosi i do 35 odsto, što će povećati učešće u indirektnim porezima. Pune efekte fiskalizacije imaćemo sljedeće godine.
Jeste li zadovoljni strukturom kredita koje je plasirala IRBRS? Da li je došlo do pozitivnih efekata u smislu povećanja proizvodnje, zapošljavanja novih radnika ili bar očuvanja radnih mjesta?
DŽOMBIĆ: Mi smo za sada zadovoljni rezultatima koje je postigla IRB. Ovu i prošlu godinu je RS upravo karakterisalo prisustvo IRB RS i kreditnih linija kroz koje se plasira novac. Komercijalno bankarstvo je imalo otežan pristup kapitalu na svjetskom tržištu. Mi smo izašli sa dugoročnim sredstvima i kreditnim linijama, to su banke prihvatile i vrlo rado koriste naša sredstva. Do sada je plasirano oko 330 miliona KM sredstava preko kreditnih linija IRB, te između 30 i 40 miliona KM sredstava u hartije od vrijednosti, što predstavlja značajnu sumu novca u privrednoj aktivnosti. Trenutno, prema našim analizama, za efekte imamo zadržavanje oko 16 i po hiljada radnih mjesta, te predviđeno zapošljavanje oko tri hiljade novih radnika. Od toga broja, njih oko 50 odsto je već zaposleno. Krediti su jako dobri i dugoroči, sa grejs periodom od 15 godina i najpovoljnijim kamatnim stopama u okruženju, koje se kreću od četiri do šest odsto, i gotovo duplo su niže od kamatnih stopa na tržištu kapitala. Sa predstavnicima Evropske investicione banke nedavno smo dogovorili da oni preko IRB RS plasiraju kreditnu liniju od 50 miliona evra, koja će biti operativna početkom sljedeće godine. Taj kredit će biti namenjen kreditiranju malih i srednjih preduzeća i za infrastrukturne objekte u lokalnim zajednicama.
Kako komentarišete to što je Glavni revizor RS dao negativnu ocjenu finansijskom poslovanju IRBRS?
DŽOMBIĆ: Ocjena Glavne službe za reviziju RS nema veze sa konceptom IRB. U pitanju je različito gledište i tumačenje računovodstvenih standarda. Nigdje se u izvještaju ne navodi nezakonito poslovanje IRB, što je jako bitno naglasiti, nigdje se ne dovodi u pitanje sumnja koncepta IRB. Negativna ocjena je data zbog pogrešne upotrebe međunarodnih računovodstvenih standarda, a ne zato što je IRB RS poslovala nezakonito. Mislim da to nije dovoljno razloga za negativnu ocjenu.
Kako komentarišete pokretanje disciplinskog postupka protiv dvojice zaposlenih u IRBRS, zbog manipulacije akcijama Medicinske elektronike a.d. Banja Luka? Može li se poništiti kupovina akcija Medicinske elektronike?
DŽOMBIĆ: Svi radnici moraju da posluju u skladu sa zakonom koji definiše ovu oblast. Ova situacija potvrđuje samo da smo odabrali još jedan transparentan put za privatizaciju, jer nije bitan samo faktor koji vrši prodaju imovine, već i regulator, a to je Komisija za hartije od vrijednosti, koja je ustanovila nepravilnosti i podnijela prekršajni nalog protiv dva radnika IRBRS. Oba su suspendovana i sklonjena sa mjesta na kojima rade, i sada se provodi postupak protiv njih. Nećemo se libiti da preduzmemo sve zakonske mjere za lica koja krše zakon.
Eskrou račun siguran
Na računu posebnih namjena, tzv.eskrou računu se trenutno nalazi oko 830 miliona maraka. Sredstva se troše u skladu s odlukama Vlade RS i ništa nije iskorišćeno za krajnju potrošnju, već samo za investicije, kupovinu imovine za formiranje preduzeća, eksproprijaciju zemljišta za izgradnju auto puta BL – Doboj. Da nije došlo do aranžmana sa MMF, verovatno bi se dio para sa tog računa iskoristio za zadržavanje likvidnosti i stabilnost budžeta i usmjerio na nadoknađivanje nedostatka prihoda od indirektnih poreza.
Mjere Vlade dale rezultate
Rezultati Mjera Vlade RS za ublažavanje krize ukazuju da je RS je ušla sa dobrim finansijskim pokazateljima u period krize, ali i sa dobrim mjerama. Bilježimo rast industrijske proizvodnje za osam mjeseci za 16,7 odsto, u odnosu na isti period prošle godine. U okruženju nijedna zemlja ne bilježi ovakav koeficijent, čak naprotiv, Hrvatska bilježi pad od deset odsto, a Srbija od čak 18 odsto. Zadržali smo kontinuitet u isplatama penzija, plata, fiskalnu stabilnost,imamo redovno izvršenje budžeta i stend baj aranžman koji nam daje dodatnu sigurnost. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
puka kopija berluskonijana, dodik sve vise lici berluskoniju, “kopira ga u svemu”… zasto prije popisa imovine nije stupio na snagu, zakon, “dokaz o licnoj imovini”. svi ti bogatasi, novonastali, kako i po koj osnovi su to stekli, na racun kakve podloge su dobili tolike kredite, da nerazmisljamo o pozajmljivanju imena.prvo se trebalo to ustanoviti, pa tek onda vrsiti popis imovine. da li smo sigurni da ce taj porez placati i oni politicari, sto imaju ne vile nego i firme, kao sto ce morati placati obican smrtnik, tj…gradanin..
Ja sam s područja Dervente. Tamo su mnoga imanja zapuštena i zarasla u korov, mnogo kuća i drugih gospodarskih objekata je u ratu porušeno, najvećem broju prognanika do danas nije pomogućen povratak. Oni imaju pravo “da im se nadokandi sva imovina koja ne može da im se vrati” kako piše u čl.2. tačka 5. Ustava BiH, ali o tome niti u vladama entiteta, a ni u Savjetu ministara BiH niko ne vodi računa.
Pitam ministra ili nekog drugog iz Vlade RS kako će se njima obračunavati porez na nekretnine? Mislim da je Zakon o porezu na nekretnine RS nepravedan prema toj kategoriji ljudi.
Kada se prijave sve nekretnine, ministarstvo napravi registar nekretnina, sa procijenjenom vrijednosti istih. Kada procjene vrijednost, šalju poreski račun vlasniku ili korisniku nekretnine, gdje piše koliko se godišnje plaća poreza. Stopa poreza je, po zakonu, 0,05 do 0,5% od procijenjene vrijednosti nekretnine, na godišnjem nivou.
Lokalne zajednice, tj. opštine i gradovi odlučuju o visini poreske stope. Kratko i jasno.
Uzmimo da ste prometovali neku nekretninu prije mjesec dana. Ugovor o kupoprodaji ste morali ovjeriti kod notora, a porez prijaviti i platiti u jedinici Poreske Uprave u opštini u kojoj se nekretnina nalazi.
Zatim ste za tu istu nekretninu trebali popuniti onaj komplikovani obrazac.
Drugim riječima niko nije razmišljao, šta i kako dalje kada se prijave sve nekretnine.
Da je samo jedan pametan čovjek, ovo bi išlo puno drugačije, pardon “jedan pismen i prosječno pametan čovjek”.
ha ha ha , trenutno ima 830 mil, a prije 4 mjeseca je bilo 975 mil. ako ovako nastave potrosice sav novac za 2 godine pa cemo do doboja ici kaldrmom a ne autoputem putem snova ha ha ha.
Ministar kaze da RS raspolaze na svim racunima sa 830 miliona KM,da bi poslije rekao da na racunu posebnih namjena ima 830 miliona KM….hm?! Sta to znaci da RS raspolaze samo sa sredstvima koji se nalaze na racunu posebnih namjena!?…ja vise nista ne razumijem.
to je samo dokaz da Vlada ne vlada,nego krade
a mogli smo poslane studente da popisuju nekretnine a usput i stanovnistvo i zavrseno
Još jedan pokazatelj kako se kod nas ništa ne radi planski. Možemo razumjeti potrebu za fiskalnim registrom nekretnina, ali ne i neozbiljnost i nestručnost koja sve to prati. Prvo su napravili univerzalni obrazac za sve nekretnine, pa ni sami ne znate šta treba, a šta ne treba da popunjavate (umjesto da su napravili posebne obrasce za stanove, kuće, zemljište i ostalo). Gomila nepotrebnih podataka tipa vrsta crijepa ili kakve su roletne samo komplikuje stvar. Sa prosječnom pismenošću našeg naroda koji na šalteru popunjava obrasce i 100 puta pogriješi trebale bi bar 3 godine da se registruju sve nekretnine. Do juče su prijetili kaznama i prijavama, a danas rok produžavaju za godinu dana… Žalosno ministre!
Za organizaciju cijelog posla je trebalo maksimalno 10 pametnih ljudi koji će definisati stvari, a zatim i operativno rukovoditi sprovođenjem cijelog posla. Izgleda da mi ni to nemamo ili stručni ne mogu doći do izražaja od raznoraznih kvazi stručnjaka-poslušnika :(
Toliko o ozbiljnosti vlasti.
@ live rs ako ti se ne sviđa ti nemoj čitati idi na site nezavisnih, rtrs i glasa tamo je sve super što vlada radi
ovde svi pricaju protiv vlade. ne svidja mi se to. staljin vas je ubijao ali…..
Jos jedna zakonom regulisana pljacka , sve ozbiljne zemlje prodaju cigarete po cijeni koja pise na markicii do isteka zaliha , samo kod nas ja datumom regulisano, pogledajte uvoz i prodaju posle stupanja nA snagu novih propisa.
gade mi se jer nas smatraju glupanima.Boze spasi nas od nase Vlade
“Proces fiskalizacije u RS uspješno je proveden i mislimo da će se do kraja godine završiti. Smatram da je uspješan, jer već sada imamo efekte. Za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, Poreska uprava RS naplatila je oko 70 miliona više poreza i doprinosa.”
Poreska Uprava RS kontroliše i naplaćuje direktne poreze, a Uprava za indirektno oporezivanje indirektne poreze. Fiskalizacija se odnosi na kontrolu i naplatu indirektnih poreza, znači poreza koji nisu u nadležnosti Poreske uprave RS. Povećanje naplate poreza od strane Poreske uprave RS (ako i postoji) nema veze sa fiskalizacijom. JOŠ JEDNOM PONAVLJAM FISKALIZACIJA SE ODNOSI NA INDIREKTNE POREZE. Pričate gluposti gospodine ministre, kao i obično.
mnogo nam pametan ovaj ministar
inprovizacija je moto Vlade Republike Srpske.
Gospodine Džombiću po svim ovim parametrima u Republici Srpskoj vlada blagostanje, red i disciplina. Koliko ste razvojnih projekata odobrili za opštinu Prijedor. Koliko je novca iz IRB RS došlo u Prijedor drugi po veličini grad u Republici Srpskoj. Šta je sa novcem koji treba da se vraća lokalnim zajednicama a koji je naplaćen na osnovu direktnih poreza. Koliko procenata od tog ” KOLAČA” pripada opštini Prijedor. Ima ona stara narodna ” Sve se vraća sve se plaća”. Nekome je Prijedor velik trn u oku. Svaka čast majstori.