Capital.ba

Privredni sudovi za bolju poslovnu klimu

24.11.2008. / 8:17

BANJALUKA,Formiranje privrednih sudova u RS, predviđenih izmjenom Zakona o sudovima koji će se sutra naći na sjednici republičkog parlamenta, jedna je od najprioritetnijih potreba poslovne zajednice, ističu privrednici i pravnici u RS.
 
Goran Račić, direktor preduzeća “Stirokart” iz Srpca, kaže da je uspostavljanje specijalizovanih sudova za privredne sporove znatno ubrzalo rješavanja predmeta koji se u postojećim redovnim sudovima često znaju otegnuti i nekoliko godina.
“Sada znatan broj ljudi koji su nekog tužili u privrednim sporovima čekajući rješenje predmeta ostane kratkih rukava, jer tužena preduzeća do tada već odu u stečaj i likvidaciju”, naglašava Račić.
On kaže da nema sumnje da bi rad privrednih sudova poboljšao cjelokupni poslovni ambijent u RS, jer bi donio koristi ne samo privrednicima, već i bankarima i institucijama na tržištu kapitala kojima neefikasni sudovi, takođe, uzrokuju velike probleme.
Izmjenama Zakona o sudovima predviđa se osnivanje prvostepenih privrednih sudova za područje koje pokrivaju postojeći okružni sudovi u Banjaluci, Bijeljini, Doboju, Trebinju i Istočnom Sarajevu, kao i višeg privrednog suda sa sjedištem u glavnom gradu RS.
Početak rada privrednih sudova, koji je prvobitno bio predviđen za početak iduće godine, odložen je do 1. jula 2009. kako bi se ostavilo vremena za stvaranje neophodnih preduslova, od obezbjeđenja prostora i opreme, do imenovanja sudija.
Protivljenje novoj regulativi izrazio je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH koji smatra da bi umjesto osnivanja privrednih sudova efikasnije bilo ojačati kapacitete postojećih privrednih odjeljenja pri osnovnim sudovima i proširiti nadležnosti za postupanje u sporovima male vrijednosti na sve sudove u RS. VSTS u datom mišljenju navodi i da formiranje privrednih sudova nije predviđeno Strategijom za reformu sektora pravde u BiH do 2012, dodajući da se njime “narušava sistem jedinstvene organizacije sudova u BiH”.
Pravnici ističu, pak, da je osnivanje specijalizovanih privrednih sudova neophodnost, jer u RS postoji čak 30.000 neriješenih privrednih predmeta. Naglašavaju, takođe, da je BiH jedina zemlja na području bivše Jugoslavije koja nema takve sudove koji su i praksa u razvijenim zemljama poput Francuske, Njemačke i Italije.
Banjalučki advokat Miroslav Mikeš, koji je kao poslanik u Narodnoj skupštini RS još 2001. zagovarao osnivanje privrednih sudova, kaže da zbog nepostojanja takvih sudova određena preduzeća svjesno ulaze u nezakonite radnje, od stvaranja šteta i neplaćanja robe, jer su svjesni da tužbe protiv njih neće biti procesuirane od tri do pet godina.
“Ta preduzeća do tada raspolažu kako hoće tuđim novcem i onda pokrenu stečajni postupak. Na taj način spora pravda postaje nepravda”, ističe Mikeš.
On, takođe, naglašava da privredni sudovi mogu pokriti kompletne troškove svog rada samo od naplate sudskih taksi koje za privredne sporove velike vrijednosti iznose i do 20.000 KM.
Sudije za razvod presuđuju privredi
Banjalučki advokat Miroslav Mikeš ukazuje na postojeću apsurdnu situaciju u kojoj u sadašnjim osnovnim sudovima postoje sudije specijalizovane za privredne sporove, dok ih u drugostepenim okružnim sudovima nema.
“Tako se dešava da o žalbi na prvostepenu presudu odlučuje vijeće okružnog suda sastavljeno od sudija koji inače rješavaju sporove komšija u vezi s međom, brakorazvodne parnice i štete u saobraćaju”, kaže Mikeš.Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!