Pretežak rad na crno
02.12.2011. / 7:10
BEOGRAD, Na gubitku su u svakom smislu. Rade puno radno vrijeme, primaju manje, za ljekare su nezaposleni, a o penziji ne razmišljaju.
U Srbiji na „crno“ radi najmanje pola miliona, a možda i čitav milion ljudi. Najviše poslodavaca koji radnicima ne plaćaju poreze i doprinose ima u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, ali skoro da nema zanatlije koji i pored stalnog radnog odnosa dio plate ne zaradi u „sivoj“ zoni. Na kraju mjeseca prebroje od 8.000, najčešće između 20.000 i 30.000 dinara, ali zahvaljujući svojim vještinama malobrojni van poreske evidencije mogu da zarade i 1.000 evra mjesečno.
Prodavačice i prodavci u trafikama, minimarketima i komšijskim radnjama na ruke prime od 8.000 u unutrašnjosti, pa do 30.000 u prometnoj prestoničkoj radnji. Za tu platu se očekuje i do 10 sati predanog rada. Dnevnica u barovima i kafićima u Srbiji se kreće od 500 do 1.000 dinara. A što je bakšiš veći, to je „teret“ poslodavca manji.
– Kod gazde sam prijavljen na 20.000 dinara, toliko mi plaća preko računa – kaže električar Slobodan M. – Dobro nam ide, pa ja na kraju mjeseca primim i 80.000 dinara plate. I ne žalim se. Jeste da mi na to ne idu porezi i ako mi treba kredit niko mi ga neće dati na minimalac. Sada ne stižem, ali u početku sam mogao, kad završim sa svojim poslom, da popravljam kućne aparate po kućama. Tu skoro da nema posla ispod 1.000, pa do 3.000 dinara. Ko ima dosta mušterija, može lijepo da živi.
Pojedina tražena a rijetka zanimanja garantuju dobru platu. Ali po pravilu samo dio ide kroz legalne tokove.
– Sam sam izabrao da radim na crno – priča Milan S., zavarivač iz Smedereva. – Gazda je htio da me prijavi, ali bi mi onda plata bila skoro upola manja. Žena ne radi, a imamo dvoje djece. Radimo svuda i mogu prilično dobro da zaradim. Kada ima posla, na gradilištima smo po čitav dan, često i po 12 sati. I u tim slučajevima ne postoje vikendi i praznici, a mjesečno kući odnesem i do 1.000 evra.
Uz poreze i doprinose, koji u Srbiji iznose oko 64 odsto prosječne zarade, nema djelatnosti u kojoj bilo poslodavci bilo sami radnici dio primanja ne prijavljuju. Privatni ljekari, zubari, fizioterapeuti, frizeri, kozmetičari ne evidentiraju svaki dinar zarade. Nastavnici ne prijavljuju privatne časove, pa ni svaki veb-dizajner ne registruje svoju firmu.
– Jednostavne, manje zahtjevne sajtove mogu da radim sama, nedjelju dana i zaradim oko 100 evra – kaže Mirjana J. – Za kompleksnije, one koji se rade u zahtjevnijim programima, nekad mi treba i pomoć. Ali takav posao može da donese i 1.000 pa i 1.500 evra. Doduše, potrebno je nekoliko nedjelja, a zaradu dijelim. Novosti
Tagovi: poslodavcirad na crnoradnicisrbijavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
