ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Povlastice za Kalderu: Vlada garantuje trgovinu strujom prije izgradnje elektrana

Objavljeno u ENERGETIKA

BANJALUKA, Vlada Republike Srpske je ustupila privatnoj firmi Kaldera Company iz Laktaša koncesiju za gradnju malih hidroelektrana u istočnoj Bosni.

Kaldera kasni sa gradnjom, iako joj je Vlada omogućila niz povlastica, kršeći pri tome ugovore i zakone.

Koncesiono preduzeće Hidroelektrane (HE) Bistrica iz Foče kasni sa gradnjom malih hidroelektrana na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni. Kaldera Company iz Laktaša, većinski vlasnik ovog preduzeća, ne uspijeva naći novac za investiciju, a Vlada Republike Srpske (RS) ne raskida koncesioni ugovor, već im produžava rok za gradnju i daje druge povlastice.
Planirana je izgradnja četiri male hidroelektrane na riječnom slivu koji je, prema navodima nadležnih institucija RS-a, jedan od energetski najznačajnijih vodotoka na Balkanu. Koncesija za gradnju ovih hidroelektrana je 2006. godine dodijeljena Elektrodistribuciji Pale, preduzeću za prenos električne energije koje posluje u sastavu vladine kompanije Elektroprivrede RS. Projekt je procijenjen na 106 miliona KM, a predstavnici koncesionara tada su rekli da je novac za ovu investiciju obezbijeđen.
Dvije godine kasnije, u poodmakloj fazi priprema za gradnju, Vlada je 90 odsto koncesionih prava ustupila privatnom preduzeću iz Laktaša. Ovakav potez je opravdan odlukom Elektroprivrede RS-a da neće ulagati u male hidroelektrane, snage do 20 megavata.
Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili da ova odluka nije primjenjena na druga preduzeća iz sastava Elektroprivrede RS-a. Naime, ona su zadržala koncesije i nastavila sama raditi na pripremama za gradnju malih hidroelektrana. Vlada RS-a je jednom od njih prošle godine čak dozvolila zaduženje od 100 miliona KM za izgradnju hidroelektrane na rijeci Bosni.
Od Elektrodistribucije do Kaldere
Prema koncesionom ugovoru koji je u augustu 2006. godine potpisala sa Ministarstvom industrije, energije i rudarstva RS-a, Elektrodistribucija je trebala graditi tri hidroelektrane na rijeci Bistrici i jednu na rijeci Janjini.
Istraživanja Elektroprivrede RS-a su pokazala da je gradnja ovih hidroelektrana isplativa. Prema trenutnoj prosječnoj cijeni električne energije, ove četiri elektrane bi mogle proizvesti električnu energiju u vrijednosti od oko 19,5 miliona KM godišnje. Dakle za 30 godina, koliko traje period koncesije, koncesionar može ostvariti prihod od pola milijarde KM.
Elektrodistribucija Pale se ugovorom obavezala da će do 2007. godine krenuti sa izgradnjom, ali se to nije desilo.
Nakon potpisivanja ugovora preduzeće je platilo koncesionu naknadu i priložilo garancije za izvođenje radova u iznosu od oko 1,1 milion KM.
Do kraja 2006. godine je raspisan i tender za izradu urbanističke i tehničke dokumentacije. Taj posao su dobili banjalučko preduzeće Projekt i njemačko Krebs und Kiefer International GmbH & Co. Dokumentacija je Elektrodistribuciju koštala gotovo pet miliona KM.
Većinski vlasnici Projekta su Miroslav Vujatović – bivši direktor Urbanističkog zavoda RS-a, Borko Đurić – predsjednik Privredne komore RS-a i Milenko Čičić – vlasnik Kaldere.
Prije nego su projektanti isporučili dokumentaciju Elektrodistribuciji, Čičić je u martu 2008. godine uputio preduzeću sa Pala pismo namjere u kojem je ponudio da Kaldera postane njihov partner, sa udjelom od 90 posto vlasništva u koncesionom preduzeću.
Iz pisma je vidljivo da je Čičić bio upoznat sa rokovima, garancijama, visinom ulaganja i ostalim podacima iz koncesionog ugovora, iako ugovor, prema tumačenju nadležnih institucija RS-a, nije javni dokument. Vlasnik Kaldere do podataka iz ugovora mogao je doći posredstvom preduzeća Projekt čiji je suvlasnik.
Čičić je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i prijatelj tadašnjeg predsjednika Vlade RS-a i lidera ove stranke Milorada Dodika.
Kršenje koncesionog ugovora
Ljubimir Mrda, direktor Elektrodistribucije, kaže za CIN da je uprava Elektrodistribucije u to vrijeme znala da neće moći finansirati projekt. Međutim, u izvještaju Nadzornog odbora ovog preduzeća iz jula 2008. godine navodi se da su sredstva za finansiranje hidroelektrana obezbijeđena iz vlastitih izvora i kredita.
No, Elekstrodistribucija je prihvatila ponudu Kaldere, a potom su to učinili i Elektroprivreda, Ministarstvo i Vlada RS-a. Oni su time prekršili koncesioni ugovor u kojem se navedi da se koncesiona prava prije izgradnje hidroelektrana ne mogu prenijeti na drugog i da novi koncesionar ne može imati veća prava od prethodnog.
Predrag Aškrabić, predsjednik Komisije za koncesije RS-a, kaže da koncesioni ugovor nije zakon: “Kada bi se tako čvrsto držali, nikada se ne bi ništa ni uradilo.”
Drugi potencijalni ponuđači nisu ni mogli znati da Elektrodistribucija traži strateškog partnera, jer ovo preduzeće nije raspisalo javni poziv za izbor. Mrda objašnjava da tada nisu imali zakonsku obavezu da raspisuju javni poziv.
Elektrodistribucija je u martu 2008. godine osnovala koncesiono preduzeće HE Bistrica u koje je do tada uložila 7,5 miliona KM u dokumentaciji i novcu. Prema ugovoru o kupovini udjela HE Bistrica, Kaldera je u roku od tri mjeseca morala Elektrodistribuciji uplatiti 90 odsto tog iznosa, odnosno 6,8 miliona KM.
Dva i po mjeseca nakon potpisivanja ugovora Kaldera je dobila kredit od Vladine Investiciono- razvojne banke RS-a od 5 miliona KM. Međutim, ona je udio u koncesionoj kompaniji otkupila tek krajem prošle godine.
U razgovoru za CIN Mrda kaže da je koncesioni ugovor prebačen sa Elektrodistribucije na Kalderu i zbog toga što je Elektroprivreda RS-a donijela odluku da neće ulagati u hidroelektrane snage do 20 megavata. Međutim, Elektroprivreda je ovu odluku donijela devet dana nakon što je Komisija za koncesije RS-a dala saglasnost Kalderi da preuzme projekt.
Nakon toga nisu zabilježeni prenosi koncesionih prava sa drugih preduzeća iz sastava Elektroprivrede na privatne firme. Elektrokrajina Banja Luka i dalje ima koncesiju za izgradnju male HE Delibašino selo u blizini Banje Luke koju je dobila 2007. godine.
Još jedno preduzeće u većinskom vlasništvu Vlade RS – Elektro Doboj je vlasnik koncesija za tri male male hidroelektrane od kojih je jedna na rijeci Paklenici i nalazi se probnom pogonu, dok su druge dvije planirane na rijeci Bosni. Vlada je ovom preduzeću prošle godine dala saglasnost za zaduženje od oko 100 miliona KM kod Kreditnog fonda za obnovu iz Frankfurta, za izgradnju jedne od elektrana na Bosni.
Aneksima do dozvola i novih rokova za gradnju
Od prenošenja koncesionih prava na Kalderu nadležno Ministarstvo je sa HE Bistrica potpisalo sedam aneksa na ugovor. Direktor ovog koncesionog preduzeća Drago Stanivuković, kaže da su neke od njih tražili potencijalni finansijeri kao zaštitu za svoju investiciju.
HE Bistrica je aneksima, između ostalog, dobila od Vlade RS dozvolu da prodaje električnu energiju u zemlji i izvozi je.
Međutim, u nadležnim komisijama za izdavanje dozvola za trgovinu i izvoz električne energije, kažu da im takva odluka nije poznata i da bez njihovih dozvola to pravo ništa ne vrijedi.
Drugi koncesionari s kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da nisu upoznati sa ovom mogućnošću.
Vlada je HE Bistrica, takođe, produžila rok za početak gradnje do isteka 2010. godine, navodeći da u suprotnom može doći do raskida ugovora na štetu koncesionara.
Međutim, Regulatorna komisija za energetiku RS-a im je tek u decembru 2010. izdala dozvole za gradnju u trajanju od četiri i šest godina. U dozvolama je navedeno da izgradnju elektrana na Bistrici mora krenuti do decembra 2012, a Janjine do juna 2012.
Novinari CIN-a su početkom jula posjetili sve četiri lokacije. Na dvije nije bilo nikakvih aktivnosti, dok su na dvije započeti radovi na uređenju pristupnih šumskih puteva.
U Regulatornoj komisiji za energetiku RS-a kažu da se rad na putevima ne može smatrati početkom gradnje hidroenergetskih objekata, dok je za direktora Komisije za koncesiju RS-a to dokaz da je firma krenula sa radovima.
Koncesije na čekanju
Prema podacima Komisije za koncesije RS-a u proteklih šest godina potpisano je 115 ugovora o koncesijama za male hidroelektrane. U rad je pušteno njih pet, a deset je u izgradnji.
Komisija je predložila Vladi RS-a da raskine 36 koncesionih ugovora, a do sada je raskinuto šest. Ni jedan nije raskinut zbog probijanja rokova za izgradnju.
U izvještaju Komisije za 2008. godinu navodi se da je više od 80 dodijeljenih lokacija sporno za izgradnju. Neke od lokacija su u nacionalnim parkovima, a dio njih nije uveden u prostorne ili regulacione planove.
Međutim, lokacije za hidroelektrane na Bistrici i Janjini nisu sporne. Drago Stanivuković, direktor HE Bistrica i jedan od direktora Kaldere, kaže da nemaju novca za gradnju i da godinama pokušavaju naći partnera kojem bi prodali udio u koncesionom preduzeću.
Prošle godine su pregovarali sa Ki Kelagom iz Austrije kojoj je ponuđeno 51 posto udjela u HE Bistrica, dok bi Kaldera ostala sa 39 posto vlasništva, a Elektrodistribucija sa 10 odsto. Međutim, kompanije se nisu uspjele dogovoriti o zajedničkom ulaganju.
Raskidom ugovora sa HE Bistrica, Vlada RS-a bi mogla zadržati više od milion KM koje im je ovo preduzeće do sada uplatilo na ime koncesione naknade i garancija, ali i dobiti priliku da dodijeli lokaciju nekome ko ima novac za gradnju.
Aškrabić kaže da se raskidanjem ugovora ništa ne bi postiglo. Prema njegovim riječima niko se više ne interesuje za male elektrane, a ovako postoji vjerovatnoća da će ih neko izgraditi.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

 

Ključne riječi:  , , , , , ,

Komentari |


Komentari (2)

  • inspektor

    Lopov do lopova…u oktobru će se ploča najvjerovatnije okrenuti na drugu stranu…pa ćemo sve u Foču poslati…

  • BORE

    PA TO SE I DEŠAVA BLIZU I OKO FOČE FOČE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+