Porez na dodatu vrijednost u BiH – BMW i medicinski kiseonik
16.10.2021. / 13:24
Foto: Pixabay
Piše: Dragan S. Jović – Portal Bife.ba
U posljednjih nekoliko nedjelja tehnički i medicinski kiseonik su upoređivani i pomenuti nekoliko desetina miliona puta, a u zadnjih 15 godina nikad niko nije uporedio BMW i medicinski kiseonik.
2006. g., prije 15 godina, Bosna i Hercegovina, je uvela porez na dodatnu vrijednost kao novu formu poreza na promet.
Razrezan je jednak porez na promet od 17% na sva dobra i usluge bez obzira na njihovu cijenu, korisnost, nužnost i učestalost kupovine.
Visini ovoga poreza se “ne može” prigovoriti (vidjeti grafikon), jer je on približno jednak prosječnom porezu na prometu po zemljama.
Problem sa ovim porezom je u tome što je Bosna i Hercegovina jedna od par zemalja (u uzorku od 170 zemalja) koja ima samo jednu, jedinstvenu, stopu ovoga poreza na promet.
Pored Bosne i Hercegovine još samo Bahami, Kambodža, Mauricijus, Tongo … imaju samo jednu, standardnu, stopu poreza na dodatu vrijednost.
Čak i sve zemlje eks Jugoslavije, osim naše, imaju više različitih stopa poreza na dodatu vrijednost.
Visina poreza na dodatu vrijednost po zemljama (u % )
https://www.oecd-ilibrary.org/sites/1ca62ced-en/index.html?itemId=/content/component/1ca62ced-en. Napomena: Crveni kvadrat označava Bosnu i Hercegovinu.
Bosanskohercegovački porez na promet podjednako opterećuje finalnu cijenu svakog proizvoda bilo da se radi o BMW-u ili o medicinskom kiseoniku.
Ni BMW ni medicinski kiseonik se ne proizvode kod nas, a stranim izvoznicima ovih proizvoda se u matičnoj zemlji vraća porez na dodatnu vrijednost (koliki god da je) i oni kada prometuju ove robe u Bosni i Hercegovini plaćaju porez od 17%.
Ako se ne kupi BMW nema posljedica po zdravlje, a odustajanje ili odlaganje kupovine medicinskog kiseonika može imati posljedice po zdravlje.
Kupovina BMW-a je pokazatelj prestiža, društvenog statusa i bogatstva, dok je nabavka medicinskog kiseonika pitanje svakodnevnog funkcionisanja zdravstvenih ustanova i zdravlja ljudi.
Jedan od načina da započnu ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini je da se pored standardne uvede i jedna viša i jedna niža stopa poreza na dodatu vrijednost – viša na sve luksuzne proizvode (čiji je simbol BMW) i jedna niža na esecencijalne proizvode (čiji je simbol medicinski kiseonik).
Većina zemalja u EU ima niži porez na promet lijekova u odnosu na standardni porez na promet (ima i par izuzetaka).
Ova mjera bi doprinijela i finansijskoj sanaciji/ozdravljenju onih zdravstvenih ustanova koji su za liječenje pacijenata umjesto medicinskog kiseonika koristile tehnički kiseonik, a sada moraju koristiti medicinski kiseonik.
Viša cijena proizvodnje medicinskog kiseonika, bilo da se radi o uvoznom ili domaćem proizvodu, može biti djelimično nivelisana nižom stopom poreza na dodatu vrijednost na medicinski kiseonik.
Sve što se desilo na relaciji tehnički-medicinski kiseonik je vrlo loše za naše društvo, ali ako iz ovoga slučaja uspjemo spoznati da prometovanje BMW-a i medicinskog kiseonika ne može, na elementarnom logičkom nivo, imati isti status sa aspekta oporezivanja, to može biti izuzetno dobro za naš ekonomski sistem.
Javni prihodi koji budu izgubljeni na prometovanju medicinskog kiseonika biće nadoknađeni u kupoprodaji BMW-a.
Ako bh parlamentarci iz Republike Srpske ne budu radili svoj posao porez na prometovanje medicinskog kiseonika se ne može smanjiti, a samim tim ni njegova finalna cijena.
Tagovi: pdv
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
