Capital.ba

Podizanje novca sa bankomata banke naplaćuju i preko 20 KM!

12.05.2022. / 8:00

BANJALUKA – Naknada za podizanje gotovine sa bankomata druge banke, bilo da to radite u BiH ili u inostranstvu, značajno su poskupile i, ako ne pazite, mogu da vas koštaju i preko 20 maraka za relativno niske iznose.

FOTO: Pixabay

 

Kako su za CAPITAL objasnili bankari, a to pokazuju i cjenovnici banaka, visina naknade za korištenje tuđeg bankomata naplaćuje se fiksno i do 15 maraka, na šta se potom obračunava i procenat za iznos koji se podiže.

Radilo se o hitnosti, fizičkoj nemogućnosti ili ljenosti da dođete do svog bankomata, visoke naknade imaju gotovo svi. Većina naših sagovornika smatra da je ovo jedan od načina da banke nadoknade gubitke na zaradi koje trenutno trpe zbog pada kamatnih stopa i broja plasiranih kredita. Bilansi pokazuju da banke zarađuju više nego ikada, a to je upravo profit ostvaren kroz dodatne prihode od naknada i provizija.

Pretražujući sajtove banaka i njihove aktuelne cjenovnike u Srpskoj, vidjeli smo da je najskuplji bankomat Intesa Sanpaolo banke čija je tarifa za podizanje gotovine debitnom karticom Banke na POS uređaju ili bankomatu drugih banaka u BiH 1,50 odsto od iznosa plus fiksni iznos od 15 KM. Ako novac podižete u inostranstvu, koštaće vas jednako. Sagovornik portala CAPITAL priča da je na bankomatu UniCredit banke podigao 500 KM pomoću Intezine Visa kartice i da ga je to koštalo 22,5 KM koliko je iznosila naknada.

Podizao sam novac u drugom gradu, u kojem nema bankomata moje banke i na 500 maraka platio sam 22,50 KM naknade. Mislim da je to preko svake mjere skupo. Naravno, visinu naknade sam vidio kasnije kada sam provjerio. Ranije sam par puta morao da podignem i sjećam se da je bila provizija pet maraka. Bio sam spreman na poskupljenja, čak i da je 10 maraka, jer mi je bilo hitno. Stvarno nisam očekivao da će biti toliko“, kaže ovaj Banjalučanin.

Niko od naših sagovornika nije znao kada je tačno došlo do poskupljenja, ali uglavnom svi kažu da banke jednom ili dva puta godišnje prave presjek cijena svojih usluga i koriguju ih.

Pregledajući sajtove banaka vidjeli smo da niži iznos od Intesa banke naplaćuje Nova banka. Prema njihovom cjenovniku, naknada za podizanje gotovine na bankomatima banaka u zemlji i inostranstvu iznosi 2,5 odsto plus minimalno 10 KM.

U Sberbanci podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu naplaćuju se 2,5 odsto, plus fiksno 10 KM. Ova banka za premium pakete u zemlji i inostranstvu dopušta podizanje bez naknade, dok za iznose do 200 KM naplaćuje ranije pomenuti iznos i procenat.

Addiko banka za isplate na bankomatima drugih banaka naplaćuje 1,5 odsto od iznosa, kao i 12 KM fiksno. Na bankomatima grupacije čija je članica, u zemljama u okruženju naplaćuje 2,5 odsto od podignutog inosa.

NLB Banka za podizanje novca na tuđim bankomatima u zemlji i inostranstvu naplaćuje 2,50 iznosa i minimalno sedam maraka provizije, dok Komercijalna naplaćuje tri odsto i 10 maraka.

Unicredit banka takođe naplaćuje 2,5 odsto i 10 KM jednokratno, a Ziraat od tri do četiri odsto i četiri do šest maraka fiksno za podizanje u zemlji, a jedini su koji imaju visoku naknadu samo za inostranstvo i ona košta 15 maraka.

Agencija kreće u kontrolu provizija

Gostujući u podkastu „Pretres“ koji organizuje portal CAPITAL i Transparency International BiH koji će biti emitovan 27. maja 2022. godine, vršilac dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput je istakao da je tačno da su banke imale duplo veću dobit u 2021. u odnosu na 2020. godinu, ali da je to bilo dijelom i zbog pandemije. On je sada najavio kontrolu banaka i to baš zbog visine njihovih naknada.

Prošlogodišnja dobit je veća i u odnosu na 2019. godinu. Struktura prihoda banaka se mijenja, smanjuju se tzv. kamatonosni prihodi i povećavaju se prihodi od naknada i to je trend koji za klijenta nije dobar“, rekao je Šuput.

On je rekao da su se ove godine desila dva dobra zakona koji su ograničili koliko banka može da zarađuje na plaćanju karticama i na formiranju osnovnog, odnosno onog najjeftinijeg računa.

Mi kao regulator analiziramo te naknade i u razgovorima sa bankama pokušavamo da ih dovedemo u mjeru koja je prihvatljiva. Donijeli smo odluku da ćemo ići u kontrole banka vezano upravo za te naknade. Mi smo našim internim odlukama propisali da ako su banke neku naknadu povećale za 50 ili 100 odsto, a u zadnjih 30 dana imamo takve slučajeve, moraće da dokažu da su se njihovi troškovi povećali za toliko“, kaže Šuput.

Dodao je da su povećane i naknade na mobilnom i elektronskom bankarstvu i to za 50 odsto.

Možete da ih povećate ako nam dokažete da se vama trošak povećao za 50 odsto. Ukoliko nam ne dokažete, ne možete toliko povećati. Opet se suočavamo i sa nerazumijevanjem Centralne banke koja je bankama povećala naknade, a onda banke povećavaju klijentima“, rekao je Šuput.

Kutle: Kompenzujemo pad prihoda od kredita

Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže da svaka banka sam formira svoje tarife i da se u tom smislu orijentišu prema zahtjevima i stanju tržišta, ponude i potražnje, onoga šta rade druge banke, kako bi bile konkurentne, jer znaju da ima dovoljno banaka i da će onda klijenti, ako ne budu zadovoljni uslugama tražiti neke druge.

Jasno je da su sve banke podigle visinu naknada gdje god su mogle, jer se topi prihod na drugim dijelovima, odnosno na kreditima. Svaka usluga, u ovom slučaju je to naknada za podizanje novca na bankomatu druge banke, prvo u obračunu ima svoje troškove. Obračuna se šta nju košta vaše podizanje novca, dakle bankomat i njegovo održavanje, punjenje i pražnjenje, sve što je troškovna strana, na koju se doda još neki iznos kao njenu zaradu“, objasnio je Kutle.

Na pitanje da li je to ipak puno, on kaže da ne može da komentariše ni kao radnik Udruženja banaka BiH, a kao građanin neće.

Ekonomista Marko Đogo kaže da na visinu ove naknade utiče više faktora, a da građani trebaju biti svjesni koliko će ih koštati nestrpljivost.

Nisu troškovi banaka da obezbijede gotovinu baš tako veliki da bi se opravdala tolika visina naknade, ali u ovom slučaju je to dio tržišne utakmice, jer ni vi niste prinuđeni da podignete toliko novca. Vjerovatno ste mogli sa svog bankomata da podignete ili da odete tamo gdje se nalazi, da platite taksi. Zato onda plaćate banci naknadu za korištenje tuđeg bankomata. To je nešto što ne mogu da se usudim da osudim, ali jeste iskorištavanje situacije. Mislim da košta značajno više od troškova usluge, ali banke to procjenjuju i tu nalaze svoju matematiku, a na vama je da ne da koristite tu uslugu i budete svjesni da vas to čeka“, savjetuje Đogo.

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Podizanje novca sa bankomata banke naplaćuju i preko 20 KM!

    1. Goran

      Kod našeg naroda se primila medijska priča da je plaćanje karticama nesigurno, pa (skoro) svi koriste samo keš. Pa kad je tako, onda nek narod primjenjuje takođe narodnu uzrečicu “plati, pa klati”. Bankomat košta bar desetak hiljada maraka, za svako punjenje treba platiti obezbjeđenje transporta novca i usluge punjenja, neće da radi bez struje i komunikacionog linka, ni video nadzor nije džaba, kao ni posebne kasete za novac sa zaštitom od provale (prosipanje specijalne boje po novčanicama kod nasilnog otvaranja), svaka intervencija uzimanja zadržanih kartica košta…

      • komentator

        Đe da uplatimo u fond za pomoć bankama? Tebe treba poslati da pregovaraš sa agencijom, ovako kvalitetno nijedan direktor nije zakukao još od one strašne 2008. godine :)

        • Goran

          Treba razumjeti šta je pjesnik htio da kaže. Napisah “narod koristi samo keš, pa kad je tako…”. Ključno je pitanje: zašto je tako? Ako plaćaš karticom, keš ti ne treba, a samim tim ni bankomat. Kartice su sigurne ako se zna nekoliko osnovnih pravila. Takođe i za kupovine preko interneta. Znanje je krhko, ali je zato neznanje neograničeno. Ko ne zna, a neće da traži bankomat svoje banke, neka plaća proviziju. Vazda bilo i vazda će biti.

          • Prevara

            Ok je da se usluga naplati. Svako moze da cijeni svoju uslugu koliko hoce. To je slobodbo trziste.

            Nije ok da se za tu uslugu unapred ne napise cijena. Slobodno trziste podrazumijeva posteno poslovanje. To znaci da bi potrosac morao biti upoznat sa cijenom usluge, prije nego se odluci da li zeli ili ne. Takodje, za pruzenu uslugu je obavezno izdavanje racuna i placanje pdv-a.
            Zaista ne znam da li ovo banke rade jer se nisam susretao sa tudjim bankomatima, jer kako rekoste placam karticom.
            Zamislite da dodjete u supermarket a nigdje nema cijene.

            To je po mom misljenju prevara. Neka napisu cijenu, pa ko hoce neka izvoli.

        • Нлб група

          Нлб банка нема провизије кад дижеш у региону у нлб групи. А сад је у Срб спојена са Комерцијалном и доста више је банкимата и експозитура. Тако да је прави избор.

      • RE: Goran 12.05.2022 u 12:15

        To nije veliki trošak za banke. One to brzo vrate. Problem je u nadležnim agencijama, koje ne rade svoj posao, u pravcu pojačanog nadzora rada banaka, zbog čega se banke kod nas ponašaju u stilu, gdje mačke nema, tu miševi kolo vode, tako što lupaju cijene kako im volja.

        Nečuveno je da, pored visokih i sve viših naknada za održavanje paketa računa, banka naplaćuje i podizanje novca na bankomatima. Banke još uvijek nisu svele maksimalnu naknadu za transakcije preko kartica sa do 1.5 odsto na do 0.50 odsto, a već su našli gdje će da to nadoknade i još pritom da još više “deru”. Nije ni čudo zašto narod kod nas bježi od kartica. Da su naknade normalne, narod bi se navikao na lakši način plaćanja.

        Evo jedan od primjera u vezi naknada. U Srbiji, u Addiko banci, najjeftiniji paket računa košta 150 dinara (2.5 KM) mjesečno, dok kod nas, kod te iste banke 6 KM mjesečno. Još drastičniji primjer je Raiffeisen banka, koja u Srbiji ima paket računa, koji nema mjesečnu naknadu, dok kod nas najjeftiniji paket računa kod te iste banke je 5 KM mjesečno.

        Sve ovo govori da, dokle god nema konkurencije kod nas, u vidu osnivanja fintech banke ili u vidu dolaska nekih etabliranih fintech banaka iz inostranstva i mogućnosti primanja domače plate na račun u inostranstvu, velike banke će teretiti troškove skupih poslovnica, kao i skupe troškove poslovanja uopšte, na račun krajnjih korisnika njihovih usluga.

        • Goran

          Sve to stoji, uz malu korekciju/pojašnjenje: naknadu za plaćenje roba i usluga karticama banci plaća trgovac, ne kupac. Dakle, ako kupujem nešto i plaćam debitnom karticom, za mene nema dodatnog troška. Napisao si da je to razlog što narod bježi od kartica.

          • Mitar

            Ja sam otkazo racun i nemam vise nista sa bankama sve radim sa kesom. To jedno drugo.
            Kad sam imo karticu u Sberbanki otiso sam na Unikredit bankomat i oduzelo mi je 8 maraka sa racuna sto sam podigo 50 maraka a nije nikakva obavjest bila oko toga. Nesporim da sam ja kriv sto sam drugu banku koristijo ali moralo je stajati na bankomatu ekranu ta neka obavjest i dami se omoguci da otkazem transakciu ako se satim neslazem. Znaci nismo mi budale bas tolike mozda ludi jesmo al eto.
            Nije problem placam racune na salteru tako je kako je nezalim se stojati cekati ali nece odmene vise banke dobiti ni feniga osim to sto naplate za placanje racuna.

            • Dragan

              Mitre, a kako ti zaradjujes pare ako nemas racun. Radis na crno? Inace, cijene osim osnovnih zivotnih namjernica nisu ogranicene. Pa zasto bi bile ogranicene provizije banke? Ajde da se zalimo na cijenu kafe u kaficica, ajde da se zalimo na cijene kod notara, ajde da se zalimo na cijene stanova. Svi ono nenormalno zaradjuju.

            • Goran

              Mitre, na šalteru ti uzmu otprilike duplo više za naknadu nego da račune plaćaš od kuće preko interneta. Ali se slažem da je šetnja do banke zdravija od sjedenja u kući.

              • Mitar

                Imam 5 racuna nek za svaki uzmu po marku to je 5 maraka haraca za banku ako imam racun to je najmanje 10 maraka znaci dobar sam 5 maraka. a ako zatreba zena ce imati racun na nju otvoriti elektronsko i aferim.
                kako zaradjujem moja stvar isplacuju me u koverti u brasnu u bonovima kako god snalazenje … fabula clanka je banka a ti se zali na koju drugu god temu hoces ko ti brani

                • Goran

                  Snalaženje nas je i dovelo u propast.

                • Posteno

                  Naravno da je Vasa stvar kako zaradjujete. Ja bi Vas samo upozorio na par mogucnosti.

                  Trenutno ste zdravi pa mozete da zaradjujete. Predlazem Vam da napravite veliku ustedjevinu. Moze Vam se desititi da dozivite 100 godina zivota a posto radite na crno necete imati penziju.

                  Na vasem mjestu ni razmislio sta ce da se desi ako se bude morala dokazivati porijeklo imovine. Kako vrijeme prolazi poreski sistem ce zatvarati svaku rupu koja postoji. Docice vrijeme da cete morati objasniti kako ste u imovinu ulozili 200000 km a da nigdje niste radili.

                  Nemam nista protiv da zivite na crno a prvi kazem da drzava ne treba da daje penziju ili socijalu ljudima koji je nisu zaradili. Isto tako zelim vam sto brzu poresku kontrolu.

          • Goran 13.05.2022 u 10:34

            Konkretno, Addiko banka naplaćuje transakcije preko kartice 1.5 odsto i to u okviru paketa računa (plaćaš i naknadu za karticu, bankarstvo i račun i proviziju za plaćanje).

            • Goran

              Imenjače, hoćeš reći da kad plaćeš robu u supermarketu debitnom karticom, da plaćaš 1,5% više? Onda je to jedina takva banka na planeti. Možda je to moguće za neku lijevu kreditnu karticu, ali debitnom to ne bi smjelo da se dešava.

              • RE: Goran 13.05.2022 u 21:45

                Nebi trebalo, ali se dešava.

        • cannabis

          O cemu pricamo Srbija je za deceniju ispred, Telenor banka besplatno nema nikakvih naknada za osnovni paket.

    2. NIKO

      Sve vuce jedno – drugo
      Banke naplacuju trgovcima 30 km odrzavanje linije pos terminala
      i uzimaju prevelike provizije za placanje karticom od istih.
      Tacno je da kupac ne placa nista vise ali ko je lud da drzi terminal
      koji papreno placa a moze da naplati u kesu i ne plati proviziju.
      Samim tim i drzava ima manji uvid u tokove novca a to opet ima uticaj na
      sivu ekonomiju.
      Obzirom da placanje karticom ne pravi neke posebne troskove u smislu ,
      potrosili 10 ili 1000 km to su samo brojevi ,ne vidim razlog da se naplacuje
      procentualno a ne fiksno bez obzira na iznos,( koji bi trebao biti 0.5 km po transakciji)
      Cijena od 5 km za dizanje novca je svjesno stavljena da se narod odbije da dize kes i
      da vise placa karticom ali opet se vracamo na pocetak, pos terminal treba da bude besplatan
      za trgovca ,mislim na odrzavanje linije a svako bi sebi trebao da kupi pos terminal a ne da mu ga banka poklanja,
      a kupac da placa tih 0.5 km po transakciji a vodjenje racuna za kupca da bude besplatno.
      U tako uredjenoj drzavi ne bi ni trebale neke velike kontrole firmi vec samo kontrola izdavanja fiskalnih racuna,
      a bankomati bi otisli u proslost …

      • Dragan

        Niko, procentualno je zato sto Visa i Mastercard naplacuju procentualno. Moguce je da drzava napravi svoju semu pa da troskovi za banke, pa posljedicno i za trgovce, budu manji. Pitanje je ko bi upravljao takvom semom i da li je to vrhu drzave u interesu.