SARAJEVO – Svakih 100 radnih mjesta otvorenih u IT sektoru u paralelnim ili popratnim industrijama rezultira otvaranjem još 160 radnih mjesta.
Istaknuto je ovo u Sarajevu tokom predstavljanja rezultata Analize potrebnih vještina za softversku industriju u BiH.
Studija je pokazala da IKT sektor predstavlja stratešku šansu za napredak bh. ekonomije, ali i da pati od hroničnog nedostatka adekvatne radne snage. Tako od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno.
“U većini slučajeva kao razlog se navodi nepostojanje kandidata s odgovarajućim znanjima i vještinama“, navodi se u analizi koja je rađena u saradnji sa ‘Bit Allianceom’ 2019. godine, a u okviru projekta ‘Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta’ (EGG), koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.
Iako većina IT kompanija provodi kontinuirane obuke zaposlenih, 78,1 posto anketiranih zaposlenika i zaposlenica smatra da se stručno IT obrazovanje treba modernizirati, odnosno da treba biti otvoreno za nove metodologije nastave.
Mjere za prevazilaženje trenutnog stanja podrazumijevaju revidiranje upisnih politika i njihovo prilagođavanje potrebama softverske industrije, zatim osnivanje specijalističkih srednjih škola računarstva i informatike, dodatno jačanje mjera prekvalifikacije i dokvalifikacije za IT zanimanja kroz zavode za zapošljavanje, te unapređenje IT obrazovanja na nivou osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
Prema istraživanjima koja obuhvataju period od 2012. do 2019. godine o zaposlenosti i platama u IT sektoru u BiH, u FBiH je 2012. godine bilo zaposleno 1.495 IT stručnjaka sa prosječnim platama od 1.145 KM, dok su u 2019. godini u ovom sektoru bila 5.122 zaposlenika, s platama u prosjeku od 1.607 KM. U Republici Srpskoj 2012. godine u informatičkom sektoru bilo je zaposleno 525 osoba, a 2019. godine 1.144. Visina plata za RS u ovoj analizi nije navedena.
Podaci iz tabele potvrđuju i ono što je već poznato, a to je da zaposleni u IT sektoru imaju osjetno viša primanja u odnosu na ostatak ekonomije. Na kraju 2019. godine prosječna neto plata u IT sektoru iznosila je 1.582 KM i za 71,77 posto bila je veća u odnosu na prosječnu neto platu na nivou BiH u iznosu od 921 KM. Pažnju privlači i činjenica da je prosječna plata u IT sektoru u analiziranom periodu (2012-2019) osjetno brže rasla u odnosu na prosječnu platu na nivou BiH (46,9 posto u odnosu na 11,5 posto).
Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a, upozorio je da je u BiH došlo do pada BDP-a, a istovremeno do povećanja nezaposlenosti koja je samo za prva tri mjeseca iznosila oko šest posto. Istovremeno je, kazao je on, razočaravajuće kada se vidi da otprilike trećina oglašenih slobodnih radnih mjesta u IT sektoru ne biva popunjena nakon takvih poziva…
“Pogotovo ako znamo da je to sektor u kom su plate daleko više od onih prosječnih u zemlji. Dakle, 80 posto intervjuiranih iz ove studije koju predstavljamo je izjavilo da obrazovni sektor ne pruža one vještine koje su potrebne za zapošljavanje u ovom sektoru“, kaže on.
Ističe da je poznato da tek 20 posto ljudi sa odgovarajućom obukom s IT vještinama osigurava postojeći obrazovni sistem.
“I to samo 20 posto potreba direktno u IT sektoru, a pored toga imaju potrebe i u drugim određenim sektorima koji imaju potrebu za obrazovanim IT djelatnicima“, dodaje Khoshmukhamedov.
Olav Reinertsen, ambasador Kraljevine Norveške u BiH, kazao je da je ovo sektor koji predstavlja budućnost, te da su posebno fokusirani na ta pitanja radi promocije biznisa i ekonomije. IKT industrija je, po njegovim riječima, oblast u kojoj postoji veliki potencijal za saradnju i interes poslovnih ljudi.
Informacijsko-komunikacijski sektor, kako je kazala Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH, jedan je od sektora koji se najbrže razvijaju, a pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju.
“Studija na kojoj su zajedničkim snagama radili UNDP i ‘Bit Alliance’ u proteklom periodu od izuzetnog je značaja, ne samo za IT industriju, nego i za cijelu ekonomiju BiH s obzirom na to da realno prikazuje presjek trenutnog stanja, ali i izuzetan potencijal koji naša industrija posjeduje u kontekstu budućeg prosperiteta BiH“, kazala je Tatjana Vučić, izvršna direktorica “Bit Alliancea”. Nezavisne novine
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
O cemu vi pricate?
Sta ce raditi IT strucnjaci u zemlji koja nema privrede?
Ako ce biti outsourcing i podrska nekoj drugoj zemlji onda je smijesno pricati o razvoju sopstvene drzave.
To je kao kad bi proizvodili elektroniku od auta a nemali tockove, karoseriju..
Bolje je proizvoditi i “elektroniku za automobile” nego nista a mi trenutno ne proizvodimo nista. Ovaj tekst je neobjektivan kao i vecina drugih jer u IT da bi zaradio prvu marku moras imati 16 godina skole a obuka za metlu sjekiru… je daleko kraca i to se ne uzima u obzir.
Naši IT stručnjaci koji vrijede svakako neće raditi u zemlji bez privrede.Neka naprave softver pa ga prodaju u EU kad su takvi eksperti a ne državnim firmama.
E jes’ ti logika. Znači, naši moleri treba da molerisu samo nase kuce. Ne daj Boze da molerišu tuđe. E sad u IT je fazon sto možes moleresti tuđu kucu a da sjediš u svojoj. I to po tebi nije dobro. A to što će naš sretni IT moler pare potrošiti u Bingu, kafu popiti u domaćem kafiću, poreze platiti opštini u kojoj živi to nikako nije dobro…Nisi u pravu IT-ovci kada rade za strance iz BIH (RS, FBIH, kako hočeš) donose ogromnu korist. I samo da znaš prave IT firme nisu Lanaco i Prointer jer 95% svog posla dobijaju od države. Prave IT firme ne posluju sa državom već rade za privatni sektor. I njima kapa dole.
Saglasan sa člankom, na osnovu ličnog iskustva.
Kandidata za IT poslove ima mnoštvo. Njihov broj pokazuje linearan trend rasta.
Kvalitet kandidata je u prosjeku očajan. Daleko ispod prosjeka onoga što se traži sa otvorenim pozicijama.
Pod kvalitetom prije svega mislim na one netehničke / soft-skills / karakterne vještine kandidata.
Lična kultura, ponašanje, stav, držanje, pristup i komunikacija prosječnog kandidata su većinom neprihvatljivi za IT kompanije i klijente sa Zapada za koje radi većina BIH IT sektora. “Kafansko burazerska kultura” koja je neizostavan dio BiH profesionalne kulture je u najmanju ruku šokantna za jednog prosječnog IT profesionalca sa Zapada. To je kulturološki rascjep koji nažalost ne može da se riješi unaprijeđenjem formalnog ili neformalnog sistema obrazovanja.
Potpisujem. Nezavisno od tehničkih vjestina i poznavanja alata mlade stručnjake u IT i kreativnom sektoru kao da redovno prati neki infantilni nivo ponašanja, razgovora i uopšte razmišljnja. Iako je za očekivati da među njima većinu čine geek-ovi i neki povučeniji likovi, da ne kažem senzibilniji, često možete sresti “neotesane” ruljke bez trunke manira koje bi prije očekivao da rade po pilanama i građevini (bez uvrede). Odnos prema ženama u IT-ju i generalno koleginicama u kolektivima takođe ilustruje nivo kulture i ukazuje na problem s vaspitanjem. Kao da je novac jedini motiv za bavljnjem nekim poslom u IT sektoru, sve ostale vještine i osobine koje bi trebalo da “krase” civilizovanog čovjeka pa i džentlmena su zapostavljene ili su predmet otvorenog negiranja i sprdnje…