Pedeset godina kubanske librete
12.07.2013. / 7:40
HAVANA, Sudbina “librete”, knjižice sa bonovima za snabdijevanje koju je na Kubu prije 50 godina uveo Fidel Kastro, i dalje je neizvjesna.
Međutim, većina Kubanaca danas bez nje ne bi mogla da preživi.
Bonovi za snabdijevanje su proteklih decenija obezbjeđivali garantovano sljedovanje za stanovništvo.
“Niko ne može da živi samo sa ‘libretom’, ali mnogi ne mogu da žive bez nje”, tvrde na Kubi, gdje su bonovi za snabdijevanje primjer subvencionisane ekonomije.
Libretu je, kao simbol egalitarizma, Fidel Kastro uveo 12. jula 1963. godine. Zahvaljujući toj knjižici, koja ima oko 20 stranica, kubanske porodice mogu da nabave osnovne namirnice po vrlo niskim cijenama.
Ta mjera uvedena je kao odgovor na uvođenje sankcija Kubi od strane SAD 1961. godine. Embargo je važio i na izvoz hrane na Kubu. Među Kubancima ima onih koji smatraju da je “libreta” sinonim za siromaštvo, ali i onih koji tvrde da im obedzjeđuje sigurnost.
Santa Sančes, Kubanka koja i dalje kupuje u jednoj od prodavnica u zapadnom kvartu Havane, Miramaru, objašnjava da je za nju “libreta” stigla kao “čudo” 1962, u trenutku kada je rodila prvo dijete i kada nije imala od čega da ga hrani.
Sa prosječnom platom od oko 20 dolara mjesečno i penzijom koja je upola manja, malo je onih na Kubi koji ne moraju i danas da koriste bonove.
“Libreta” je, međutim, postala tanja, sa mjesečnim kvotama od pet jaja po osobi, pola kilograma pasulja, dva kilograma šećera, četvrt kilograma ulja, pola kilograma pilećeg mesa, 3,5 kilograma pirinča, 115 grama kafe i jednim pakovanjem tjestenine. Za djecu su obezbjeđeni i mlijeko u prahu i jogurt od soje.
I sve to za oko dva dolara, koliko na slobodnom tržištu košta litar mlijeka ili kilogram pirinča.
Nekada su bonovima mogli da se plate riba, krompir, grašak, sapun, pasta za zube, cigarete.
Kubanski predsjednik Raul Kastro je na kongresu Komunističke partije Kube 2011. govorio o “libreti”, podsjetivši da je uvedena da bi pomogla narodu i zaštitila ga od špekulanata, ali da je vremenom postala veliko ekonomsko breme za državu.
Kubanska država izdvaja milijardu dolara godišnje za subvencionisane bonove za snabdijevanje.
Raul Kastro je rekao je da se o mogućnosti ukidanja bonova razmišlja, ali da “niko normalan na čelu države neće propisati kraj ovom sistemu dok se prethodno ne stvore uslovi za njegovo ukidanje”. Beta
Tagovi: bonovicijenefidel kastrokubasubvencije
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
