Pali snopovi vrijedni 67,9 miliona KM

22.08.2016. / 14:38

BANJALUKA , Ovogodišnji prinos pšenice od oko pet tona po hektaru nadmašio je višegodišnji prosjek u RS, a najviše snopova palo je na području Bijeljine.

Navedeno je to u informaciji o stanju poljoprivredne proizvodnje i otkupu pšenice roda 2016. godine, koju je usvojila Vlada RS na jednoj od proteklih sjednica.

Sa bijeljinskih oranica ukupno je požnjeveno 80.035 tona hljebnog žita, vrijednosti oko 25,61 milion maraka.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je žetva pšenice završena i da su ostvareni natprosječni prinosi.

– Tokom žetve sa 42.471 hektara koliko je ukupno bilo pod pšenicom u RS, ostvaren je prinos od oko 212.355 tona, vrijednosti 67,95 miliona maraka – rekli su u Ministarstvu.

Naglašavaju da se prinosi kreću od četiri tone po hektaru na području Hercegovine i Romanije, do pet i po tona u Prijedorskoj regiji.

– Od ukupno proizvedenih količina, procjena je da će oko 30.000 tona pšenice biti otkupljeno i iskorišćeno kao hljebno žito – istakli su u Ministarstvu i dodali da otkupna cijena iznosi od 0,30 do 0,33 marke bez PDV-a.

Poljoprivrednik iz Bijeljine Boško Radić koji je pšenicom zasijao 43 hektara oranica, kaže da su prinosi od sedam tona po hektaru napunili silose.

– Nas 30 proizvođača sa ove regije smo se udružili i sav višak proizvedene pšenice izvezli u Tursku – rekao je on.

Međutim, prema Radićevim riječima, bez obzira na to što su povećani prinosi, kvalitet hljebnog žita je lošiji.

– Nedostatak poljoprivrednog zemljišta glavni je uzrok što nismo u mogućnosti da povećamo proizvodnju, a spas za ratare svakako je podsticaj od Ministarstva poljoprivrede, bez toga bi naša računica bila mala – kazao je Radić.

Direktor preduzeća “Jelena” iz Kozarske Dubice, Marko Vlajsević ističe da su prinosi pšenice na poljima u vlasništvu ove firme bili daleko iznad prosjeka, ali je kvalitet podbacio.

– Sijali smo 55 hektara sjemenske i 70 hektara merkantilne pšenice, a sorta graindor dala je prinose od oko 10 tona po hektaru, ali je nizak nivo proteina u zrnu – rekao je Vlajsević i dodao da većinu pšenice prerađuju u vlastitom mlinu, proizvodeći brašno, a dio prinosa izvoze u Tursku.

Podsticaji

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS tokom ove godine na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela,  podstiče i proizvodnju pšenice.

– Podsticaj za proizvodnju merkantilne pšenice iznosi 250 maraka po hektaru, dok je premija za proizvedenu i prodatu merkantilnu pšenicu roda 2016. godine, u iznosu od 0,05 KM/ha- rekli su u Ministarstvu. Glas Srpske

Tagovi: brasnopodsticajprodajapsenicavazno

Povezane vijesti