BEOGRAD, Građani sve teže otplaćuju kredite, prije svega jer ne primaju redovno plate ili ostaju bez posla. Više od 100.000 korisnika zajmova i drugih usluga ne može redovno da izmiruje rate ili, kako zvanični podaci Udruženja banaka Srbije ukazuju, oko deset odsto dugova ne može da se vrati. 

Da bi izašle u susret takvim klijentima, banke nude reprogram kredita, kreditih kartica i dozvoljenog minusa. Neke, međutim, to čine samo na papiru. Kada na šalter dođe građanin koji je ostao bez posla i ne može da otplaćuje dalje kredit, pojedini bankari odbijaju da mu izađu u susret i pomognu, već mu samo gomilaju zateznu kamatu, koja kod pojedinih banaka dostiže i 70 odsto godišnje.
Banke su se složile kada je počela kriza da svakom klijentu izađu u susret ako izgubi posao ili mu se smanji zarada. Tada treba da reprogramiraju ostatak duga uz grejs period od najmanje šest mjeseci. U praksi se sve češće događa da banka nije spremna da produži rok otplate, niti da odobri mirovanje zajma, a dozvoljeni minus se automatski po isteku ukida jer klijent više nema primanja. Tako upada i u „crveni“ minus na koji mu banka zaračunava zateznu kamatu od oko 50 odsto na godišnjem nivou.
– Trenutak definisanja kredita kao nenaplativog zavisi, takođe, od vrste kredita. Dok se prema odredbi Narodne banke Srbije nenaplativim kreditom smatra docnja u otplati veća od 90 dana, banka za neke kredite predviđa da taj period može da traje 180 dana, naročito tamo gdje postoji adekvatno obezbjeđenje, na primjer u vidu hipoteke – ističe Vladan Vilotijević, direktor Razvoja u sektoru za stanovništvo Eurobanke.
Problem nenaplativih zajmova, prema Vilotijevićevim riječima, u ovom trenutku je jedan od najozbiljnijijih izazova sa kojim se suočavaju banke u Srbiji, ali i veliki problem za ekonomiju u cjelini. Bankama nije cilj da u bilansima drže obezvređene i nenaplative kredite, niti da klijente guraju u još dublje probleme, već da im pomognu da prevaziđu poteškoće u kojima su se našli.
– U situacijama kada se naši klijenti suoče sa problemima u otplati kredita, pokušavamo da pronađemo najbolje rješenje za obje strane. Prije svega radimo restrukturiranje kredita ukoliko za to postoje objektivni razlozi, na primjer gubitak posla ili smrtni slučaj, gdje klijentu izlazimo u susret produženjem roka, uvođenjem grejs perioda u kojem klijent plaća samo kamatu, a glavnica miruje, i slično.
Postoje klijenti koji, i nakon svih alternativa koje im banka ponudi, ne uspijevaju, iz opravdanih razloga, da izmire svoje mjesečne obaveze. To je slučaj kada kredit dospjeva u cjelokupnom iznosu na naplatu. Ukoliko dođe do dogovora između banke i klijenta radi se vansudsko poravnanje, bez troškova obrade za klijente, gdje se napravi dogovor o dinamici otplate kredita. Klijent je tada u obavezi da isplaćuje dogovoreni mjesečni iznos.
Prinudna naplata
– Postoji procedura koja se primjenjuje kod klijenta koji se nisu obratili banci za pomoć kod otplate svojih kredita. Pet dana od datuma dospijeća za plaćanje rate banka prvi put kontaktira s klijentom telefonskim putem. Cilj tog poziva je da se klijent podsjeti na dospjelu obavezu, kao i da se sazna eventualni uzrok prekoračenja tog roka. Naredni koraci banke u ovakvim situacijama zavise od više okolnosti, koje banka pažljivo proučava – kaže Vladan Vilotijević. Novosti

Ključne riječi:  banke, krediti, srbija