Capital.ba

Neefikasno prikupljanje naknade za puteve u RS

04.03.2020. / 14:00

BANJALUKA – Revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora RS proveli su reviziju učinka pod nazivom “Efikasnosti prikupljanja i korišćenja naknade za javne puteve pri registraciji motornih vozila”

Predmet ove revizije učinka je prikupljanje i korišćenje naknade za javne puteve koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila.

Svrha  je bila da Revizija ispita da li se efikasno provode aktivnosti za obračun, naplatu i kontrolu naplate naknade za javne puteve pri registraciji motornih i priključnih vozila, kao i da li se prikupljena sredstva efikasno koriste za namjene definisane Uredbom o visini godišnje naknade koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila.

Revizija je utvrdila brojne nepravilnosti.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske donijela je u junu 2016. godine Uredbu o visini naknade za javne puteve koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila.

Ovom novom uredbom predviđeno je da namet za putničke automobile bude viši za 40 odsto, dok je za priključna vozila umanjen za 20 odsto, a za motocikle 40 odsto. Naknada za ostala vozila ostala nepromijenjena. Registracija automobila je poskupila za 10 do 100 maraka, a konačna cijena zavisi od zapremine motora.

Prema ovoj Uredbi godišnja naknada se uplaćuje na račun javnih prihoda Republike Srpske, u skladu sa naredbom o uplaćivanju određenih prihoda budžeta Republike, opština i gradova, budžetskih fondova i fondova a prikupljena sredstva se redovno doznačavaju JP “Putevi Republike Srpske” Banja Luka. Ovo preduzeće je u obavezi da dio sredstva, u iznosu od 5 odsto do 10 odsto, koristi isključivo za sprovođenje procedura revizije bezbjednosti saobraćaja i provjere bezbjednosti saobraćaja, kao i za druge projekte unapređenja bezbjednosti saobraćaja na putevima, a u skladu sa propisima iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i usvojenim planom poslovanja Preduzeća.

Međutim Revizija je utvrdila kako ovo preduzeće nije planiralo namjenska sredstva za unapređenje bezbjednosti saobraćaja na nivou propisanom Uredbom, a realizacija navedenih sredstava je bila višestruko manja od planiranih.

“Provjere bezbjednosti saobraćaja su provedene sa kašnjenjem, a realizacija identifikovanih mjera za otklanjanje nedostataka na putevima nije došla do faze izvođenja radova. Do sada izvršene provjere bezbjednosti saobraćaja karakterišu nedostaci, kao što su: nedovoljna opremljenost i obučenost provjerivača, fokusiranje na nedostatke koji su predmet redovnog održavanja puteva, neadekvatan nadzor nad izvršenim poslovima i slično” stoji nalazu Revizije koji objavljujemo.

Revizija je utvrdila da su aktivnosti na identifikaciji opasnih mjesta u proteklom periodu intenzivirane, ali su mjere za njihovo obilježavanje i otklanjanje provođenje sa kašnjenjem.

“Do sada su uklonjena tri opasna mjesta, ali nižeg ranga i u sklopu redovnih aktivnosti Javnog preduzeća Putevi Republike Srpske. Realizacija identifikovanih mjera za otklanjanje opasnih mjesta na putevima nije došla do faze izvođenja radova” pišu Revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS.

Revizija je dalje utvrdila da iznosi naknada po kategorijama vozila nisu bili propisani na osnovu jasnih kriterija, u zavisnosti od njihove nosivosti ili nekih drugih parametara za određivanje naknade, te da Uredba kao osnovni dokument za obračun, naplatu i kontrolu naplate naknade nije u potpunosti i sveobuhvatno regulisala pitanja koja se odnose na efikasno obračunavanje i naplatu naknade za sve kategorije i namjene vozila.

Dalje, propisani način kontrole nije obezbijedio pouzdanu i sveobuhvatnu kontrolu obračuna i naplate naknade. Nije propisan način unosa podataka za identifikaciju vozila u sistem za kontrole, kao ni automatski obračun naknade kao element za preventivnu kontrolu uplata. Kako se navodi u nalazu revizije podaci o registrovanim vozilima i obračunatim i plaćenim naknadama se vode u tri različite, međusobno nepovezane baze podataka koje daju različite podatke o broju vozila i podatke o procijenjenim odnosno naplaćenim naknadama, od kojih ni jedna ne može da obezbijedi potpune informacije o obavezama i stepenu naplate naknade.

“U zavisnosti od izvora, variraju i procijenjeni ukupni iznosi naknada koje su trebale biti plaćene” stoji u nalazu revizije koji objavljujemo.

Revizorski tim se također nije uvjerio da su iznosi naknada utvrđeni na osnovu bilo kakvih unaprijed poznatih kriterija koji bi se mogli dovesti u vezu sa prirodom ove naknade (u suštini ona predstavlja putarinu, odnosno naknadu za korišćenje javnih puteva), odnosno sa logičnim kriterijem da veću cijenu plaća onaj ko više opterećuje javne puteve.

“Iznosi za pojedine kategorije značajno variraju bez nekog logičnog objašnjenja, a ove varijacije predlagač Uredbe nije mogao da objasni revizorima. Jedino objašnjenje koje je revizorski tim dobio tokom intervjua sa licima koja su učestvovala u izradi sadržaja Uredbe jeste da se prilikom određivanja visine naknade vodilo računa da promjene ne utiču na smanjenje prihoda JP” naveli su Revizori.

Na sadržaj Uredbe primjedbu je imalo, između ostalih, i Javno preduzeće Putevi, na način da su ukazali da kriteriji nisu usklađeni sa uredbama iz okruženja niti u pogledu načina obračuna, niti iznosa po pojedinim vrstama vozila. Posljedica odsustva kriterija za određivanje naknada za pojedine kategorije jesu značajne razlike u visini naknade posmatrano po jedinici mjere koja je korišćena za određivanje naknade.

“Tako npr naknada za putnički automobil može biti u rasponu od 3 do 10 KM na 100 ccm, 21-32 KM po toni za teretna vozila, 16-34 KM po toni za priključna vozila itd. Ono što upada u oči jeste da rast naknade nije progresivan (od manjih ka većem) već nasumičan. Jedini kriterij koji jednoobrazno tretira korisnike korišćen za određivanje naknade je u slučaju autobusa, gdje je naknada određena po jedinici odnosno po broju mjesta za sjedenje i stajanje” stoji u Reviziji.

Revizija utvrđuje da iako ova naknada postoji dugi niz godina, do danas nije uspostavljen sistem obračuna i naplate koji bi mogao da obezbijedi pouzdanu i potpunu informaciju o ukupnim obavezama i naplati naknade. Nisu obezbijeđeni efikasni načini kontrole obračuna i naplate naknade, niti su obezbijeđeni efikasni mehanizmi u slučaju da se identifikuju greške prilikom obračuna i plaćanja naknade.

Pored toga, korišćenje namjenskih redstava za unapređenje bezbjednosti saobraćaja nije vršeno u obimu predviđenom propisima, a aktivnosti koje su preduzimane nisu provođene na efikasan način.

Nalazi revizije pokazuju da Uredba kao osnovni dokument za obračun naplatu i kontrolu naplate naknade nije u potpunosti i sveobuhvatno regulisala pitanja koja se odnose na efikasno obračunavanje i naplatu naknade za sve kategorije i namjene vozila. Takođe, nije propisan način unosa podataka za identifikaciju vozila u sistem za kontrole, kao ni automatski obračun naknade kao element za preventivnu kontrolu uplata.

Pored toga, nejasni su kriteriji za određivanje visine naknade za pojedine kategorije vozila u zavisnosti od njihove nosivosti ili drugih parametara za određivanje visine naknade. Terminologija koja se koristi u Uredbi i drugim propisima koji se odnose na registraciju motornih vozila nije usklađena i dovodi do različitih tumačenja ali i različite primjene što može uticati na postupanje nadležnih institucija prilikom obračuna, naplate i kontrole naplate naknade. Informacioni sistem tehničkih pregleda koji je Uredbom utvrđen kao instrument za kontrolu po svojim funkcionalnim karakteristikama nije pouzdan za praćenje i kontrolu obračuna i naplate naknade.

Provedena revizija je pokazala da postoji značajan prostor za unapređenje efikasnosti naplate naknade i korišćenja namjenskih sredstava za unapređenje bezbjednosti saobraćaja. Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske u izvještaju o reviziji učinka nudi preporuke Vladi Republike Srpske, Ministarstvu saobraćaja i veza i Javnom preduzeću Putevi Republike Srpske, čijim provođenjem je moguće unaprijediti efikasnost naplate naknade i korišćenja namjenskih sredstava za unapređenje bezbjednosti saobraćaja.

BUKA

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!