Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

    15. Jula 2025. — 16:02

    Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

    15. Jula 2025. — 13:30

    Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

    15. Jula 2025. — 13:02

    UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

    15. Jula 2025. — 11:32
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Velike razlike u visini penzija u Srpskoj i FBiH

    15. Jula 2025. — 09:37

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    ERS za kredit od 18 miliona plaća 7,5 miliona KM kamate

    14. Jula 2025. — 14:43

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Američke carine na brazilsku robu opet poskupljuju kafu

    14. Jula 2025. — 12:40

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Turisti iz Hrvatske najbrojniji u BiH

    15. Jula 2025. — 14:24

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Tokom juna u Srpskoj izdato oko 2.500 turističkih vaučera

    15. Jula 2025. — 10:38

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Stopa rasta BDP-a Srpske 3,1 odsto

    16. Jula 2025. — 10:00

    Tekstilci u pat-poziciji

    16. Jula 2025. — 08:16

    Domaće brašno osvaja inostrana tržišta

    15. Jula 2025. — 07:37

    IT kompanije razmatraju povlačenje iz Srbije zbog ukidanja podsticaja

    14. Jula 2025. — 14:45
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Milka čokolada osvojila nagradu za najveću prevaru potrošača

    15. Jula 2025. — 14:01

    Federer više novca zaradio investiranjem, nego osvajanjem 20 grend slemova

    14. Jula 2025. — 10:46

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Nastavljen rad na izgradnji kanala koji će povezati Rusiju sa Indijskim okeanom

Nastavljen rad na izgradnji kanala koji će povezati Rusiju sa Indijskim okeanom

capital.bacapital.ba27. Marta 2016. — 06:10Nema komentara4 minute čitanja

kanalTEHERAN, Iran je nastavio da radi na projektu izgradnje kanala koji bi trebalo da poveže Persijski zaliv i Kaspijsko jezero.

Planirana dužina kanala, čija izgradnja bi mogla da bude završena sljedeće decenije, jeste oko 700 kilometara.

Taj objekat bi obezbijedio Rusiji alternativni izlaz na Indijski okean. Zapadne zemlje i susjedi Irana nisu baš oduševljeni ovom idejom.

Doduše, ideja sama po sebi nije nova.

Ruski inženjeri su još krajem 19. vijeka pripremili projekat izgradnje ovog kanala, budući da se više od polovine ruskog trgovinskog prometa obavljalo preko moreuza Bosfor i Dardaneli. Evropske zemlje su odbile prijedlog Rusije da joj prepuste kontrolu nad ovim moreuzima, što je, između ostalog, dodatno ugrožavalo bezbijednost ruskih teritorija.

Prva rusko-iranska komisija je bila formirana još 1904. ali strane nisu uspjele da postignu dogovor oko statusa projekta, a onda je krajem ’30-ih godina prošlog vijeka došlo do “zahlađenja“ rusko-iranskih odnosa.

Međutim, Turska je od sredine aprila 1941. godine pod različitim izgovorima opstruisala prolaz ruskih brodova sa vojnim teretom za Jugoslaviju, koju je napala nacistička Njemačka. Osim toga, generalno gledano, Turska je do kraja 1944. godine vodila pronacističku politiku, zato se još tokom Drugom svjetskog rata Rusija vratila na ideju izgradnje kanala od Persijskog zaliva do Kaspijskog jezera.

Tokom druge polovine 20. vijeka, kanal je često bio na dnevnom redu pregovora ruskih i iranskih zvaničnika, ali do realizacije projekta nije došlo. Sa druge strane, i SAD su stalno povećavale pritisak na Teheran. Nije slučajno da se taj projekat 1997. godine našao na spisku sankcija koje su SAD uvele Iranu. To znači da su SAD, u stvari, prijetile ekonomskim „kaznama“ kompanijama koji bi odlučile da pomognu Iranu u izgradnji ovog kanala.

Ekonomista, kolumnista izdanja “Vojno-industrijski kurir“ Aleksej Čičkin za Sputnjik kaže da je ova ruta važna za Rusiju ne samo zbog eventualnih problema oko prolaska ruskih brodova kroz moreuze Bosfor i Dardaneli, nego i zbog Sueckog kanala, koji se nalazi na potencijalno opasnom području.

“Jasno je da su za realizaciju potrebne ogromne pare. Izgradnja kanala bi koštala od 10 do 30 milijarda dolara. Postoje i određeni tehnološki problemi, ako uzmemo u obzir velike visinske razlike na teritoriji Irana. Osim toga, postoje i ekološki problemi. Kaspijski bazen je jedinstvena prirodna tvorevina, zato treba pažljivo proučiti rizike izgradnje infrastrukture. Po prirodi stvari, svaki kanal je na meti kritike ekologa. Trebalo bi imati u vidu i to da bi planirani kanal u Iranu bio nekoliko puta veći od Panamskog ili Sueckog kanala“, ističe ekspert.

Čičkin kaže da Iran planira da koristi kanal i za navodnjavanje okolnog zemljišta, ali naravno da je prioritet ostvarivanje prihoda od tranzita, kao i povećanje uloge zemlje u međunarodnim ekonomskim procesima.

“Pretpostavlja se da bi ulaganja u ovaj kanal mogla isplatiti posle pet godina eksploatacije. Rusija i Iran bi godišnje mogli da prihoduju od tranzita po, približno, milijardu i po dolara. Kanal bi obezbijedio direktan pristup Indijskom okeanu ne samo Rusiji, nego i određenim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza (Turkmenija, Azerbejdžan), a indirektan – cijeloj Evropi“, navodi u svom članku za “Vojno-industrijski kurir“ Aleksej Čičkin.

“Određeni dio međunarodnih trgovinskih ruta će se premjestiti u zemlje kroz koje bi trebalo da prođe novi kanal. Osim toga, mnoge zemlje sada rade na novom međunarodnom kopnenom koridoru Sjever-jug, koji bi trebalo da poveže Evropu, Rusiju, Srednju Aziju, Iran i Indiju. Može se reći da se ova ruta poklapa sa rutom kojom bi trebalo da prođe Iranski kanal“, objašnjava ekspert.

Čičkin smatra da ukoliko bi došlo do saradnje Rusije i Irana, za izgradnju kanala bi bio potreban „uvoz ruskih tehnologija“.

Ruske kompanije, na primjer, u republici Dagestan, imaju veliki potencijal kada je riječ o izgradnji brodova namijenjenih upravo za plovidbu po kanalima. Iranske delegacije su dolazile u Rusiju krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih kako bi proučile ruska iskustva u oblastima brodogradnje i održavanja kanala, uključujući i 227 kilometara dugačak Bjelomorsko-baltički kanal. Sputnik

 

iran kanal kaspijsko jezero rusija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBogata ponuda sezonskih poslova u Hrvatskoj
Sljedeći članak Petrovo isplaćuje oko 7.200 KM proizvođačima mlijeka

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Ruski trgovinski suficit porastao za 16 odsto

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

15. Jula 2025. — 16:0252 minute čitanja

Trenutna finansijska situacija nije pogodna za kreditiranje radnika

Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

15. Jula 2025. — 13:30

Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

15. Jula 2025. — 13:02

UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

15. Jula 2025. — 11:32

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti