BANJALUKA – U „Našoj banci“ u toku su velike promjene, od uprave i sjedišta, do strukture vlasništva. Imenovan je novi direktor, sjedište više neće biti u Bijeljini, a Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske ponovo pokušava prodati svoje akcije u „Našoj banci“, ovaj put za iznos od pet miliona maraka ili 250 hiljada manje nego što je tražila prije mjesec dana.
IRB, iz portfelja Akcijskog fonda i Fonda za restituciju RS, nudi na prodaju prioritetne nekumulativne akcije emitenta „Naša banka“.
U pitanju je pet miliona akcija vrijednosti jednu marku po akciji.
Metod prodaje je nalogom „sve ili ništa“. Datum prodaje je svakog radnog dana od 14. septembra do realizacije prodajnog naloga, a najkasnije do 18. septembra 2020. godine.
Iz IRB-a su napomenuli da „pravno ili fizičko lice ili lica koja zajednički djeluju, a koja namjeravaju steći akcije, za sticanje akcija banke, na osnovu kojih pojedinačno ili zajedno, direktno ili indirektno, stiču kvalifikovano učešće u banci, dužni su podnijeti Agenciji za bankarstvo Republike Srpske pismeni zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti“.
Podsjećamo, IRB je oglasila prodaju istih akcija i u avgustu, po cijeni od 5,2 miliona maraka, odnosno cijena po akciji bila je 1,05 KM.
Promjene sjedišta i rukovodstva banka
Prema saznanju portala CAPITAL, „Naša banka“ bi uskoro trebalo da promijeni sjedište centrale i da se preseli iz Bijeljine u Banjaluku, gdje se već adaptira zgrada u centru grada, na uglu ulica Ivana Franje Jukića i Srpske ulice, kupljena od banjalučkog biznismena Brane Jankovića.
Nadzorni odbor „Naše banke“ danas je za predsjednika Uprave imenovao Dejana Vukliševića, na period do 24. decembra 2021. godine. Prethodno je sa te pozicije, prije dva dana, razriješena Ružica Janković koja je bila direktor i bivše Pavlović banke.
Većinski vlasnici „Naše banke“ su „Galens Invest“ Novi Sad i „Pavgord“ Foča koji imaju nešto više od po 29 odsto akcija sa pravom glasa.
“Pavlović banka” zvanično više ne postoji od 7. novembra prošle godine, od kada posluje pod novim nazivom „Naša banka“.
„Naša banka“ ima kapital koji iznosi 23,8 miliona KM, a prošlu godinu završila je sa dobiti od 24.379 KM.
Promjene u “Pavlović banci” počele su kada je dio akcija te banke kupio „Batagon International“ u martu prošle godine. Nakon što je toj kompaniji propao pokušaj da kupi potraživanja Srpske od FG “Birač”, odustali su od daljeg ulaganja u banku.
Nakon toga, akcije banke u julu 2019. kupile su firme „Pavgord“ Foča i „Galens“ Novi Sad i postali vlasnici skoro 60 odsto akcija sa pravom glasa.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Poslije Slobodana Pavlovića, potop, što se i vidi po tome što Vlada RS pokušava da izvuče svoj ulog iz te banke, po principu daj što daš, samo da nešto izvučem i samo da se što prije izvučem, sa broda koji tone. Osim toga, Banja Luka neće spasiti tu banku, to će samo još brže uništiti istu, pošto u Banja Luci konkurencija je još veća i ozbiljnija.
Bilo bi im bolje da su tu banku pretvorili u prvu (potpuno) online banku, sa kojom je lakše poslovati i gdje su naknade niže, usljed poslovanja preko interneta u potpunosti, što bi smanjilo mnoge troškove i učinilo banku profitabilnom.
Pošto su balvani preuzeli banku od bukve, očekivati je samo da nema ništa od toga i da će ista da propadne. Nije banka za seljaka. Pavgord i ekipa imaju pare, samo nemaju pamet za vođenje banke, mada možda i imaju, samo očigledno slabo poznaju potrebe tržišta, usljed Korone i dolaska nove generacije, pošto male banke mogu da se takmiče sa velikim bankama, samo ako nađu neku novu nišu, a nikako da se takmiče sa bankama poput Raiffeisen banke. Za Našu banku bi bilo bolje da se ugledaju na Mobi banku u Srbiji, koja nudi otvaranje računa online, uz dostavu dokumentacije za potpisivanje na kućnu adresu, što je prelazno rješenje, dok ne dođe elektronski potpis, kada će slikanje ličnog dokumenta telefonom, biti jednako validno kao i potpis. Znači i sad, bez elektronskog potpisa, može se uvesti otvaranje računa online, bez posjete poslovnici, samo kada bi neka banka to uvela. Kad dođe elektronski potpis, doći će i N26 banka, tako da, bilo bi bolje da ih neko pretekne, pošto u Hrvatskoj je uveden elektronski potpis i eno već se ta njemačka online banka, raspituje da uđe na hrvatsko tržište, pošto su već koju godinu na slovenskom. Eto njih uskoro i kod nas, čim se i kod nas uvede taj zakon i to nije jedina mobilna banka koja će doći, zato bolje ih je preteći, nego čekati da uđu i zauzmu nišu, koja će za nekoliko godina biti čak i dominantna, pošto mnogi sada izbjegavaju tradicionalno bankarstvo, koje je i Bogu sporo i prelaze na banke sa kojima se posluje isključivo preko interneta.
Teško mi je zamislivo da će N26 ili Revolut doći u BiH u sljedeće 3-4 godine.
Trebaće godine da se zakonska regulativa prilagodi do nivoa gdje ove banke imaju osnovne uslove da posluju u BiH.
Poslije toga će trebati godine da se to zaista i desi u praksi.
S druge strane tu su i navike koje se na ovom podnevlju izuzetno teško mijenjaju.
Ispred svake veće poslovnice u Banjoj Luci svakodnevno se mogu vidjeti redovi sa desetinana ljudi svih dobi koji su došli radi osnovnih usluga za fizička lica kao što su podizanje novca, plaćanje režija, uplata rate kredita, itd.
Čak i nakon dolaska online banaka pesimista sam u pogledu njihovog proboja na ovako konzervativno tržište.
Iako smatram da je ideja online banke dobra i opravdana u 21.vijeku, poznavajući mentalitet i pismenost (a i ljenost) ovdašnjih građana mislim da to još uvijek ne može zaživjeti masovno kod nas. Nažalost.
Ovo tržište nije toliko (finansijski) konzervativno, koliko su osnovne naknade skupe i odbijajuće. Ustvari, nije njihova cijena odbijajuća, koliko je činjenica da se to naplaćuje. Naime, u inostranstvu, mnoge mobilne banke (i ne samo mobilne banke) ne naplaćuju mjesečnu naknadu za mobilno bankarstvo, tekući račun i karticu, dok kod nas banke imaju naknadu za sve tri te osnovne usluge. Kada bi i kod nas banke prestale da naplaćuju te usluge, mislim da bi korištenje bankarskih IT usluga poraslo do naglo poraslo. Evo jedan primjer, korisnici njemačke N26 banke. Kod njih i staro i mlado je prihvatilo ovaj način poslovanja sa bankom, što zbog Korone, što zbog toga što kad je besplatno i Bogu je drago, što zbog činjenice da svi imamo nalog na društvenim mrežama, tako da je mobilno bankarstvo komplikovano koliko i to, čak je i jednostavnije, nego ono što smo savladali još prije 10-15 godina, te je zato nemoguće biti tehnološki nepismen, a imati pristup internetu, to je nespojivo i nelogično, tako da je narod, kao i obično, godinama ispred birokratije, koja, nažalost, još nije prepoznala elektronski potpis, kao šansu za razvoj, dok za narod, to je potreba,.pogotovu u doba Korone.
Kod nas je ovo već masovno zaživjelo, samo ne u dovoljnoj mjeri, zahvaljujući dobrim dijelom upravo zbog toga što banke naplaćuju osnovne usluge, umjesto da ponude te usluge besplatno i zarađuju preko priliva novca (transfer novca, podizanje novca sa bankomata itd). Kada bi banke uvele besplatno te usluge i uvele online registraciju računa, vjerujem da bi na 3 miliona stanovnika bilo 3 miliona računa, čak i mnogo više, s obzirom da bi mnogi imali i nekoliko računa, u nekoliko banaka, kada banke nebi naplaćivala te usluge. Pošto banke i dalje naplaćuju te usluge, umjesto da u doba Korone prestanu to raditi, nije ni čudo zašto šalteri su prebukirani, čak i u doba Korone, pošto moderne tehnologije naše banke očigledno nude više da bi se pohvalile kako prate korak sa vremenom, nego što idu na to da to bude sadašnjost. Banke bi trebale da idu na to da što više omasove primjenu modernih tehnologija, ne samo zbog Korone, već i zbog toga što je to već uveliko sadašnjost, ne samo budućnost. U Njemačkoj idu na to da tehnologija bude što prihvatljivija, dok naši bankari idu na to da što više naroda se suzdržava od poslovanja sa bankama, što se, u doba Korone, može bankama obiti o profit. Ustvari, već se obija, a isti nemaju odgovor na to. Evo jednog primjera gdje mogu poboljšati poslovanje. Osim toga, čak samo jedan transfer ili podizanje novca je vrijednije od osnovnih naknada, što je samo dodatan razlog zašto je više šteta nego korist, naplaćivati osnovne usluge. Da se ja pitam, da sam ja regulator, ja bih zakonom zabranio naplaćivanje te tri usluge, pošto postoji mnogo boljih načina, da se poboljša rad banaka, u korist ne samo banaka, već i krajnjih korisnika.