Capital.ba

Napredak prehrambene industrije RS

10.12.2017. / 10:38

BIJELJINA – U odnosu na druge oblasti u prerađivačkoj industriji, a prema društvenom bruto proizvodu i investicijama, prehrambena industrija zauzima prvo mjesto, dok se prema broju aktivnih poslovnih subjekata i broju zaposlenih nalazi na drugom mjestu.

Kako ističe Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori Republike Srpske, prema podacima APIF-a Srpske, krajem 2015. godine u prehrambenoj industriji bilo je 348 privrednih društava sa 6.816 radnika.

U njima je ostvarena bruto društvena vrijednost od 240 miliona KM i investicije od 77,5 miliona KM.

“U ukupnom učešću firmi, imovine, kapitala, prihoda i broja radnika, na prvom mjestu nalaze se mlinska industrija i stočna hrana, te prerada voća i povrća, proizvodnja piva, vina, žestokih alkoholnih pića i duvanskih proizvoda,te proizvodnja i prerada mesa. Tu je i proizvodnja pekarskih proizvoda i druge grane, jer treba imati na umu da značaj pojedinih grana/grupa te grana djelatnosti u prehrambenoj industriji zavisi od vrste pokazatelja koji se posmatra”, navodi Stevanović.

On ukazuje da se raspoloživi kapaciteti u granama privređivanja koriste između 40 i 80 odsto, što negativno utiče na konkurentnost, te da se u velikoj mjeri sirovine dobijaju iz uvoza.

Za razvoj prehrambene industrije postoje prednosti u pogledu raznovrsnosti i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.

“To su, prije svega, agroklimatski i geografski uslovi i mala zagađenost zemljišta i vode te blizine poljoprivrednih proizvoda te mogućnosti ugovaranja potrebnih količina, kao i tradicija u proizvodnji prehrambenih proizvoda i sve veći broj firmi koje imaju potrebne standarde kvaliteta proizvodnje”, objašnjava Stevanović.

Stepen razvijenosti je ispod navedenih prednosti, naročito ako se ima u vidu da je, i uz višegodišnji trend rasta pokrivenosti uvoza izvozom, uvoz na godišnjem nivou veći od izvoza za oko 500 miliona KM.

Prema njegovoj ocjeni, u sve većoj liberalizaciji spoljnotrgovinske razmjene domaći proizvođači su u neravnopravnom položaju, a u tome se veoma dobro snalaze “uvozni lobiji”, koji koristeću malu kupovnu moć stanovništva i često uvoze proizvode koji imaju manji kvalitet od domaćih proizvoda.

“Takve proizvode ne prate i adekvatno niže cijene, već su one u pravilu samo malo niže od domaćih, ali dovoljno da opredjeljuju građane pri kupovini, pri čemu uvoznici ostvaruju ekstra profit, što im još više jača poziciju u odnosu na proizvođače“, zaključuje Slavko Stevanović. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!