BEOGRAD, Vlada Srbije ponudiće uskoro Skupštini Srbije na usvajanje Zakon o restituciji, saznaju „Novosti“. Međutim, ovaj dokument nije još ni pripremljen, a biće, praktično, neupotrebljiv, jer će njegova primjena biti odložena. Do kada – još nije utvrđeno. Nešto slično, u razgovoru za „Novosti“ potvrdila je, prije nekoliko dana, i predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić – Dejanović. – Na listi dokumenata potrebnih za put ka Evropskoj uniji, nalazi se i zakon o restituciji. Ali, kako kažu, zemlja je u teškoj ekonomskoj situaciji, pa je pitanje kada će svi koji su oštećeni moći da dobiju nadoknadu. Zato je moguće da će ovaj dokument biti donijet, ali uz napomenu da će primjena početi kada se zemlja finansijski stabilizuje – istakla je Slavica Đukić-Dejanović.
Inače, Ministarstvo finansija obavijestilo je Mrežu za restiticiju da će pokrenuti postupak za izmjenu personalnog sastava radne grupe za izradu nacrta zakona o javnoj svojini i denacionalizaciji. To praktično znači da prijedlozi važnih akata, koji bi trebalo da ubrzaju put Srbije ka EU, još ne postoje. Naime, prema Akcionom planu Vlade Srbije ovi zakoni moraju da budu donijeti do sredine godine.
– Istim pismom Ministarstvo nas je obavijestilo i da je radna grupa, koju je predvodio smijenjeni državni sekretar Slobodan Ilić,imala sastanke, ali da zapisnici nisu vođeni – kaže Mile Antić, koordinator Mreže. – To pokazuje netransparentnost postupka, pa javnost ostaje uskraćena za informaciju ko je autor manipulacije da je prije konačne verzije nacrta neophodno sačekati odluku Ustavnog suda u vezi sa ocijenom ustavnosti Zakona o povraćaju imovine crkvama i vjerskim zajednicama. Očekujući taj scenario u razgovoru sa članovima kabineta predsjednice Skupštine Srbije predočili smo činjenice koje se skrivaju od javnosti i uputili je na postojeće prijedloge zakona o restituciji, koji su u proceduri još od 2003. godine. Međutim, ti prijedlozi nisu razmatrani, jer predviđaju naturalnu restituciju.
Prema riječima Antića, stav Evropske komisije je da se pitanje restitucije u Srbiji mora riješiti i to je jedan od uslova ulaska Srbije u EU.
– To ne da znači da će Evropa prihvatiti obesmišljavanje restitucije i diskriminaciju – navodi Antić. – A upravo ono o čemu Božidar Đelić, potpredsjednik Vlade Srbije govori podrazumijeva ne samo obesmišljavanje nego rehabilitaciju nacionalizacije. Jer, Đelić se zalaže da restitucija bude svedena samo na obeštećenje i to na skromnu naknadu po mjeri vlasti. U svakom slučaju, zbog pritisaka iz EU očekujemo da će se vlast dozvati pameti i zakonom predvidjeti naturalnu restituciju gdje god je to moguće.
Potraživanja
Prije pet godina Republičkoj direkciji za imovinu 139.000 vlasnika i nasljednika podnijelo je prijave o oduzetoj imovini poslije Drugog svjetskog rata. Od tog broja, 3.964 prijave stigle su iz inostranstva. U ukupnoj masi imovine, koja treba da se vrati više od 97 odsto je zemljište. Poljoprivrednog zemljišta je 305.942 hektara, građevinskog 9.969, šumskog 44.859 hektara. Potražuju se i stambene zgrade, kao i poslovne zgrade sa 200 hektara. Novosti