ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Na pijacama u Srbiji paradjaz iz Senegala, luk iz Kine….

Objavljeno u TRGOVINA

pijacaBEOGRAD, Što je kilometara više, cijene su niže – neobična je logika na pijacama u Srbiji. Nerijetko, paradajz iz Senegala, luk iz Kine, lubenice iz Grčke, pasulj sa Bliskog istoka ili iz Egipta istih su ili nižih cijena od domaćih. Privrednici ne poriču da su slabo organizovani, ali državu krive za lošu agrarnu politiku.

Uvezeno voće i povrće neretko je jeftinije od onog proizvedenog u Srbiji, što za posljedicu ima da domaći proizvođači uništavaju svoje proizvode. Dok se pitamo kako je moguće da proizvod koji je prešao hiljade kilometara bude jeftiniji od onih proizvedenih u našem dvorištu, privrednici ne poriču da su slabo organizovani, ali državu krive za lošu agrarnu politiku. Iako se poljoprivrednici žale na skup proces proizvodnje, cijena robe kod proizvođača često nije visoka, ali od njive do tezge poraste i tri puta.

“Mi poljoprivrednici koji smo stvarno proizvođači, ne možemo da prodamo robu, našu robu poklanjamo, a oni uvoze sa strane a imamo robu u izobilju“, kaže Slobodan Ristović iz Žitorađe.

U Privrednoj komori kažu da nije riječ o velikim količinama uvoza iz egzotičnih zemalja, ali da je veći paradoks to što uvozimo robu po kojoj smo poznati kao proizvođači. Tako je, za prvih pet mjeseci ove godine, uvoz paprika bio gotovo četiri puta veći nego izvoz, dok je uvoz paradajza čak 270 puta veći nego izvoz.

Draži nam je holandski krompir, pa je iz zemlje klompi i lala uvezeno 33 puta više krompira nego što je izvezeno. Luk najčešće dolazi iz Poljske, a pasulj iz Kine i Kirgistana. Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije kaže da je zajednički nastup proizvođača jedno od rješenja, a ne samo ukrupnjavanje posjeda, tipa klastera za zajednički nastup na tržištu koji bi sigurno poboljšao status proizvođača.

“Vrlo je bitna strategija koja je u izradi i regionalizacija proizvodnje, mislim da bi ta dva faktora mnogo doprinijela”, kaže Budimović.

To znači da bi regionalizacijom proizvodnje država preporučila šta se u kom dijelu proizvodi i to subvencionisala. Iako i od strategije i od države očekuju mnogo, privrednici ne poriču da i u njihovoj organizaciji ima propusta.

“Sigurno da nismo dovoljno organizovani, ali za sve to moramo kao društvo, sistem da imamo nacionalnu agrarnu strategiju. Subvencije nisu davanje poljoprivrednicima, nego ulaganje u krajnji proizvod da bi bio jeftiniji. Mora država da izdvoji više para za agrar da bi poljpoprivredni proizvođač bio konkurentniji”, kaže Miroslav Kiš iz Asocijacije poljoprivrednika Srbije.
Proizvod bi mogao da bude jeftiniji, a proizvođači konkurentni i kada bi se udružili – tako bi bilo moguće da opstanu u borbi protiv velikih trgovinskih lanaca kojih je u Srbiji sve više. (RTS/Beta)

Ključne riječi:  , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+