BANJA LUKA – Vrijednost akcija umrlih akcionara u Republici Srpskoj  iznosi oko 100 miliona maraka što je vrijednost deset malih hidroelektrana ili jedan odsto BDP-a Republike, pokazuju procjene zasnovane na statističkim podacima. 

Dio tih akcija je nasljeđen nakon smrti vlasnika, dok sa jednim ogromnim dijelom niko ne upravlja. Prema ocjeni ekonomista to predstavlja značajan resurs koji je usljed nedostatka zakonske regulative, neupotrebljiv.

Podsjećamo, tokom procesa privatizacije svi građani Republike Srpske su dobili vaučere koje su dalje ulagali u preduzeća ili fondove i tako postajali akcionari.  Prema podacima  iz juna 2006. godine ukupno je bilo 995 hiljada akcionara a trinaest godina kasnije taj broj je premašio cifru od milion.

Saša Stevanović, doktor ekonomskih nauka je izračunao kako oko 200.000 akcionara više nije među živima.

Kako kaže, privatizacijom je obuhvaćeno 1,4 miliona ljudi od kojih je 83 odsto iskoristilo svoje pravo što znači da je 1,1 milion građana postalo potencijalnim akcionarima.

Sa druge strane od 2000. do 2017. je umrlo 246 hiljada ljudi, ili skoro četvrtina ukupnog broja akcionara. Prema njegovim riječima ovdje treba napraviti korekciju jer je jedan broj ljudi prodao svoje akcije.

Dodaje kako se do vrijednosti imovine umrlih akcionara može doći procjenom ukupne vrijednosti akcija ispod pet odsto imovine.

Naime, tržišna kapitalizacija preduzeća na Banjalučkoj berzi iznosi 3,7 milijardi KM a od tog iznosa akcionari ispod pet odsto imaju vlasništvo u iznosu od pola milijarde KM.  Od tog iznosa 20 odsto je oko 100 miliona maraka.

“Problem koji nastaje povezan je sa nemogućnošću daljeg upravljanja. Obično ostavinskom raspravom nije obuhvaćena ova imovina, a za dopunsko rješenje o nasljeđivanju je potrebna taksa. Sljedeći problem je niska vrijednost ovih akcija i brokerska provizija koju je potrebno platiti. Takođe problem je više nasljednika čime se troškovi provizije i vrijednost ovih akcija umanjuje”, kazao je Stevanović za CAPITAL.

Branko Kecman, direktor brokerske kuće “Advantis Broker” kaže kako akcije umrlih akcionara u kompanijama gdje dolazi do istiskivanja manjinskih akcionara idu u budžet ali da kod privatnih investicionih fondova one glase na ime vlasnika dok god fond postoji.

Prema njegovim riječima akcije treba uključiti u ostavinsku raspravu osim ako nisu uložene u firmu koja je otišla u stečaj.

“Nasljednici bi u brokerskim kućama mogli dobiti informaciju o stanju kompanije u kojoj su akcije uložene nakon čega se, pod uslovom da se to isplati trebala izvršiti dopuna ostavinske rasprave”, preporučuje Kecman.

U Komisiji za hartije od vrijednosti RS pojašnjavaju kako su u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju i hartije od vrijednosti predmet nasljeđivanja.

“U slučaju da imovina ostavioca nema nasljednika njegova zaostavština postaje dio imovine Republike Srpske”, kažu u komisiji.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Ključne riječi:  branko kecman, izbor, izdvajamo, komisija za hartije od vrijednosti rs, mrtvi akcionari, Saša Stevanović, vazno