Mlijeko poskupjelo i do 30 odsto

05.01.2008. / 8:20

SARAJEVO, BANJALUKA , Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH ponovo su porasle poslije novogodišnjih praznika, i to na nekim mjestima do 30 odsto, a poskupjeli su i brašno i ulje.
 
U jednoj prodavnici u sarajevskom naselju Grbavica cijena litre ulja je 3,25 KM, mlijeka od 1,30 do dvije KM, a kilogram brašna je od 1,20 do 1,55 KM. U novembru su cijene ulja bile od 2,50 do 2,90 KM, brašna do 1,40 KM, a mlijeka oko 1,10 KM. U pojedinim grilovima cijene proizvoda su povećane uz obrazloženje da su poskupjeli struja i brašno, dok u nekim ističu da će cijene uskoro morati povećati.
Veliki broj prehrambenih proizvoda poskupio je i u banjalučkim velikim tržnim centrima, što je posebno vidljivo na cijeni mlijeka latea, koje sada košta oko 1,60 KM, dok je prije dva mjeseca za njega trebalo izdvojiti 1,30 KM. Za pakovanje pavlake latea od 0,9 kg, koje je ranije košatlo 2,55 KM, sada treba izdvojiti tri KM.
Cijena ulja sada se kreće od 3,20 do 3,50 KM, dok je prije dva mjeseca za te proizvode trebalo izdvojiti od 2,90 do 3,10 KM. Kilogram brašna, zavisno od vrste i proizvođača, košta od 1,30 do 1,60 KM, u odnosu na prijašnjih od 1,25 do 1,40. Poskupio je i maslac, a najskuplji je njemačkog proizvođača “Bajerlend” za čijih 250 grama treba izdvojiti oko 5,50 KM.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, rekao je da cijene svih artikala svakodnevno rastu, jer je povećana cijena energenata koji sa 30 odsto učestvuju u formiranju maloprodajnih cijena.
Upozorio je da su građani svaki dan sve siromašniji, te da su mnogi na rubu egzistencije. Lakota ističe da energenti utiču i na rast cijena usluga, te da nema pokazatelja da će doći do stabilizacije cijena, “jer nafte ponestaje na svjetskom tržištu, nema robnih rezervi, niti programa štednje”.
“Obilazimo prodavnice. Nove su cijene, a trgovci rade tiho, svaki dan podižu za nekoliko feninga, a ne drastično”, kaže Lakota.
On u ovom mjesecu očekuje i rast cijena nafte i naftnih derivata, što će dodatno povisiti cijene proizvoda.
“Posljednjih dana rast cijena je vidljiv, kada je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, već je prešao 30 odsto. Ponovo su poskupjeli strateški proizvodi, u koje osim mlijeka spadaju ulje, maslac i brašno”, naglašava Lakota.
Almin Hamzić, šef marketinga lanca trgovina “Drvopromet”, kazao je da ne vjeruju da će ovaj mjesec mijenjati cijene, jer su uzeli prelaznu zalihu. Dodao je da dobavljači sada rade inventuru, te će od ponedjeljka početi raditi, ali da ima nagovještaja da će doći do promjene cijene brašna.
“Promjenu cijena i ja osjetim na korpi. Prije sam nosio pet kesa kući, a sada nosim tri za istu cijenu”, rekao je Hamzić.
Dijana Milanković-Kusturić, PR menadžer lanca prodajnih objekata “Tropic malopradaja”, potvrdila je juče da je u ovim prodavnicama došlo do povećanja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.
“Mlijeko i mliječni proizvodi u našim prodavnicama su poskupjeli, jer je većina mljekara od 1. januara dala nove cijene svojih proizvoda. Zakon tržišta je takav da ako proizvođač ponudi višu cijenu, onda je i distributer i prodavač primoran da podigne već postojeću”, rekla je Milanković-Kusturićeva.
Dodala je da za sada nema najava o novim poskupljenjima, ali da ništa nije isključeno.
Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, rekao je da najnovija poskupljenja nikako nisu opravdana, ali da time treba da se bave oni koji su zaduženi za ekonomsku bezbjednost države.
“Najnovije povećanje cijena osnovnih životnih namirnica nalik je onom koje se desilo ljetos, kada su proizvođači i prodavci, u nastojanju da što više zarade, dizali cijene i onda kada za to nije postojala realna potreba. Nepojmljivo je da odluku o poskupljenju donose sami trgovci, a ne oni koji treba da garantuju ekonomsku bezbjednost”, istakao je Petrović.
Biber: Cijene će i dalje rasti
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, zaključuje da je ova godina loše počela, te da će cijene proizvoda i usluga sigurno rasti.
“Očekujemo da Vlada FBiH koriguje najnižu bruto satnicu i što prije aktivira socijalne programe. Prosječna plata je duplo manja od realne potrošačke korpe, u koju ulazi i higijena, stanovanje, komunalije, školovanje, a korpa će rasti”, istakao je Biber.Nezavisne n.