Capital.ba

Mićo Kraljević hoće da radi sa smećem

20.10.2020. / 15:00

VLASENICA – Načelnik Vlasenice i kandidat SNSD-a na lokalnim izborima za tu poziciju Miroslav Mićo Kraljević nastavlja da širi privatni biznis. Nakon posla sa pilanom i stolarijom, poslovnu priliku je vidio u preradi otpada. Naime, on u samom srcu ove lokalne zajednice planira da izgradi postrojenjenje za preradu plastičnog i biorazgradivog otpada, saznaje portal CAPITAL.

Mićo Kraljević

FOTO: Pixabay/ilustracija

Industrijska zona “Kula–Zeban“, u kojoj će biti instalirana postrojenja  se nalazi 300 metara sjeverno od urbanog područja naselja Vlasenica.

U blizini lokacije nalaze se i drugi poslovni i privredni subjekti. Na udaljenosti od oko 900 metara protiče rijeka Tišča, a na udaljenosti od 270 metara vodotok Tabahana.  Najbliži stambeni objekti se nalaze na udaljenosti oko 200 metara.

Njegovo preduzeće “Ecoplast” uveliko radi na pripremanju neophodne dokumentacije. Resronom ministarstvu podnio je zahtjev za ekološku dozvolu a morao je da pribavi i Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je u fazi nacrta.

Kako se može vidjeti u toj studiji, Kraljević planira da novi biznis zasnuje na temeljima Drvne industrije Vlasenica, čije prostore planira prilagoditi potrebama novog postrojenja.

U pitanju je ozbiljna proizvodnja. Plan je da se tokom godine preradi 17.280 tona plastike. Od biorazgradivog otpada će se praviti kompost, odnosno prirodno đubrivo a od plastike polimerni vosak “DEPOL 40”. Taj vosak se koristi kao aditiv fosilnim gorivima, prije svega peletu gdje mu se pojačava čvrstoća i kalorijska vrijednost.

Kako se otpad u Srpskoj samo u rijetkim slučajevima razdvaja, za potrebe postrojenja će se dovoziti klasični komunalni otpad iz kojeg će se plastika izdvajati kroz sortirnicu, dok će se čista otpadna plastika uvoziti iz inostranstva.

Prema predočenom, riječ je o termičkoj obradi otpada gdje neće dolaziti do ispuštanja gasova sagorijevanja u životnu sredinu.

Postrojenje nije emiter neprijatnih mirisa jer se svi gasovi od termičkog tretmana sagorijevaju u sekundarnoj komori na visokoj temperaturi.  U prostoru objekata za kompostiranje biorazgradivog otpada prediđen je takođe zatvoren automatizovan kontrolisani sistem te se pri optimalnom radu ne očekuju neprijatni mirisi i gasovi u široj okolini”, stoji u studiji koju je izradio Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske.

Kompostiranje

Kompostiranje je najprirodniji i najstariji način recikliranja biootpada. Može se obavljati samostalno (u bašti ili dvorištu), zajednički (na pogodnim i za tu namenu predviđenim lokacijama u naseljima), kao i na velikim kompostanama na koje se dovozi prethodno odvojen biootpad. Postupak predstavlja kontrolisan proces pri kojem se organski otpaci, pomoću aktivnosti organizama koje žive u tlu (bakterije, gljivice, sitne životinje) i uz prisustvo kiseonika, pretvaraju u humus koji se može koristiti kao organsko đubrivo.

Međutim, kako priznaju, obavljanje ove djelatnosti bez obzira na sva tehničko-tehnološka rješenja može da predstavlja opasnost za radnike kao i izvor zagađenja životne sredine.

Postrojenja ovog tipa jesu novija i „čistijih“ tehnologija ali bez kontinuiranog provođenja seta mjera i aktivnosti na sprečavanju, smanjenju ili svođenju emisija u mjerljive granice predstavljaju rizik po životnu sredinu. Nosilac projekta je dužan da kroz tehničku dokumentaciju obezbijedi rješenja, kojima bi se osigurao prihvatljiv uticaj predmetnog projekta na životnu sredinu, tokom redovnog rada, prestanka rada i u slučaju udesa”, naveli su iz instituta.

Sa druge strane kompostiranje biorazgradivog otpada vršiće se u duguljastim tunelima širine tri metra i dužine do 70 metara. U jednom turnusu, odnosno ciklusu kompostiranja koji traje nekoliko dana biće utrošeno 250 tona biorazgradivog otpada.

Bez obzira što je riječ o postrojenju za preradu otpada, sirovine se neće moći u potpunosti iskoristiti. Prema projektovanom kapacitetu proizvodnje predviđa se otpad od dva odsto od ukupnog kapaciteta prerade. To znači da se na 17280 prerađenog otpada godišnje može računati 345 tona otpadnih granula i voska.

Podsjećamo, Mićo Kraljević je presuđeni otmičar, protiv kojeg domaće pravosuđe vodi proces za ratne zločine u proteklom ratu.

Kraljević je priznao je da je u jesen 2010. godine učestvovao u otmici Laze Vidakovića, odbornika “Naše stranke” u Skupštini opštine Osmaci zbog čega je kažnjen novčano.

Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je protiv njega i još tri osobe podiglo optužnicu za ratne zločine.

Kako je portal CAPITAL nedavno pisao, on je nedavno osnovao preduzeće „Alusistemi“, čija će djelatnost biti proizvodnja prozora i vrata od metala.

U novcu već odavno ne oskudjeva. Prema imovinskom kartonu koji je 2015. godine dostavio Centralnoj izbornoj komisiji, prije pet godina je prijavio kuću i stan ukupne vrijednosti 160.000 maraka, 7,5 hektara zemljišta vrijednog 75.000 maraka te automobil koji je procijenjen na 60.000 maraka.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!