SARAJEVO/BANJALUKA, Izvoznici mesa iz BiH u Tursku određene količine govedine kupovali su u Poljskoj, a nakon toga falsifikujući dokumentaciju to meso kao domaće prodavali kupcima u Turskoj, saznaju “Nezavisne”.
Izvor blizak mesoprerađivačima je ispričao da cijena goveđeg mesa u Poljskoj i inače u zemljama Evropske unije košta oko sedam KM, dok domaći izvoznici u Turskoj postižu cijenu i do 10 KM.
Zbog ovoga SIPA je pokrenula istragu i, kako “Nezavisne” saznaju, izuzela određenu dokumentaciju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koja i daje potvrdu da je meso porijeklom iz BiH i da može biti izvezeno u Tursku. Takođe, kako nezvanično saznaju, vlasti Turske dalji izvoz mesa u ovu zemlju mogli bi usloviti rasvjetljavanjem priča o tome da se meso preko BiH reeksportuje i pod oznakom “made in BiH” avionima transportuje turskim kupcima.
“Dokument da je meso domaće i da može biti izvezeno u Tursku dajemo na osnovu izjave privrednika i uz pasoš, odnosno ušnu markicu goveda i sve dozvole koje smo dali su imale potrebne papire. Spoljnotrgovinska komora nije ta koja može provjeravati porijeklo tih goveda”, ispričao je Nemanja Vasić, direktor Spoljnotrgovinske komore BiH, apelujući na nadležne da taj problem riješe što prije.
Kako tvrdi izvor “Nezavisnih”, pojedini mesoprerađivači (imena poznata redakciji) uz pomoć veterinara falsifikovali su ušne markice, pasoše i potrebnu dokumentaciju životinja na taj način prikazujući meso iz uvoza kao domaće, a sve s ciljem da bi dobili potrebno odobrenje od Spoljnotrgovinske komore BiH.
“Sve je postalo sumnjivo jer su domaći poljoprivredni proizvođači, odnosno seljaci počeli da se žale na cijene koje im nude mesoprerađivači, tako da smo došli u situaciju da izvoz mesa u Tursku raste, a otkup od domaćih proizvođača pada, što je nemoguće”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Naime, mesoprerađivači preko kojih se meso izvozi u Tursku prvobitno su domaćim seljacima davali oko 4,5 KM po kilogramu žive vage za goveda, a u posljednje vrijeme im daju svega 3,5 KM po kilogramu iako se cijena od 10 KM po kilogramu, po kojoj oni izvoze meso u Tursku, nije promijenila.
Podsjećanja radi, nakon poplava 2014. godine Turska je dozvolila uvoz 15.000 tona mesa godišnje iz BiH, što je naišlo na opšte oduševljenje vlasti, privrednika i seljaka.
U početku “posao vijeka” počeo je da cvjeta i za samo nekoliko mjeseci avionima sa banjalučkog i sarajevskog aerodroma izvezene su hiljade tona mesa, što govore i zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Prema ovim podacima, izvoz mesa u Tursku prošle, 2015. godine u odnosu na prethodnu povećan je za više od 15 puta i to sa 5,6 na 86,5 miliona KM. Međutim, podaci UIO govore i o povećanom uvozu mesa u BiH i to prije svega goveđeg, pa tako, recimo, u 2014. godini u BiH je uvezeno ukupno goveđe meso vrijedno 130,6 miliona KM, a godinu kasnije, odnosno u 2015. godini, 162,7 miliona KM. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Sama prica o izvozu junetine u Tursku je morala dobiti ovakav epilog. Iznoseci podatke o izvozu junece mesa u prethodnim godinama, i u 2015. godini, se ociti vidi da je ova proizvodnja bilo nemoguce ostvariti i da ovde nisu cista posla.
Prvo proizvodnja junece mesa tj. tele- bik traje od 7-9 mjeseci i da se taj proces ne moze ubraziti, Takode, nestasica u prethodnim godinama teladi za tov je bila konstatna. Nedovoljna kolicina hrane za tov u prethodnim godinama je bila osnova u formiranju konacne cijene junaceg mesa, koja je bila znatno veca nego u okruzenju.
Postavalja se pitanje, dali je moguce povecati izvoz za 5 puta u odnosu na 2014 godinu, a da ovi parametri koje smo naveli budu ispostovani? Naravno da nije moguce i da se znalo da se ovo radi .Podatak da je Hrvatskoj, EU uvela monitoring na uvoz zive stoke (goveda) za 2014. godine, govori o tome da ima nekih malverzacija.
Prvo na udaru treba budu veterinarska inspekcija koja je naravno morala imati uvid koliko se markica povlaci pri klanju bikova. Zatim, Privredna Komora, kao i Ministartvo ekonmski odnosa na nivo BiH. Pravdanje ljudi iz Privredne Komore da nisu imali uvid je smjesno ili tamo sjede ljudi koji su nestrucni za te funkcije.
Osnovno pitanje je kolika je zarada firmi koje izvozile junece mese u Tursku i koliko su na osnovu subvencija na izvoz uzeli?