Capital.ba

“Masne” akcize tjeraju proizvođače duvana na crno tržište

04.12.2019. / 9:58

BANJALUKA – Ukoliko akciza na rezani duvan ostane 114 maraka po kilogramu, niti jedan organizator proizvodnje duvana više neće postojati, a od Nove godine ćemo imati kompletnu proizvodnju na crnom tržištu, poručio je Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću “Duvan” Bijeljina, povodom današnjeg sastanka o stanju u duvanskoj industriji u BiH.

“Nekoliko je bitnih faktora koji utiču na to crno tržište, a jedan od krivaca je svakako i Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO), koja je svojevremeno donijela odluku da se povećaju akcize na rezani duvan, pa su od sedam maraka po kilogramu stigle do 114 KM. Tada je zaživjelo crno tržište zato što su visoke akcize na cigarete, a znamo da određeni stalež koristi rezani duvan”, rekao je Mihajlović.

Već nekoliko godina, kako kaže, postoji problem sa UIO, jer Uprava smatra da problem crnog tržišta treba riješiti gašenjem primarne proizvodnje duvana.

“Nekad se u BiH, krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, proizvodilo 25.000 tona duvana, krajem osamdesetih i početkom devedesetih, a i u toku rata proizvodnja je bila 10.000 tona, a sada je za ovu godinu negdje oko 500 tona”, rekao je Mihajlović.

Naglasio je da eksperiment koji je UIO uradio do sada nigdje u svijetu nije primijenjen te je istakao da UIO pogrešno tumači zakon.

Kako je naveo, Upravi će predložiti da se akcize na rezani duvan smanje te da se razmotre dodatni oblici i načini finansiranja proizvodnje duvana, a, kako pojašnjava, jedan od načina je da pušači poljoprivrednom proizvođaču plaćaju podsticaj za proizvodnju duvana.

Na pitanje, koja vrijednost akcize bi odgovarala organizatorima proizvodnje, Mihajlović je dogovorio da se razmatra prihvatljivo rješenje, odnosno da se akcize vrate na sedam KM ili da to bude neka druga prihvatljivija cifra, ali ova, kako kaže, ne može ostati.

“Imamo informaciju da se od Nove godine neće uvoditi nove akcize kao svake godine, ali ništa mi nećemo dobiti na suzbijanju crnog tržišta ako akcize na rezani duvan ostanu kao što su sad”, istakao je Mihajlović te dodao da je jedan od načina obračunavanja na bazi sjemenke, što je, naglašava utopistička teorija.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da Ministarstvo na čijem je čelu podržava poljoprivredne proizvođače.

“Smatram da Uprava treba da bude fleksibilnija kod tumačenja određenih zakona i treba da postoji razumijevanje u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje ne važe zakoni već nekakve zakonitosti, i zaista je suludo da se na bazi sjemenke preračunava neki konačan proizvod, jer niko ne može da garantuje da će ta sjemenka i da proklija ako se nađe u lošim uslovima”, upozorio je Pašalić.

Kada posmatramo zadnjih nekoliko godina, dodaje Pašalić, vidimo da izvoz raste i to značajno iz RS i da postoje trendovi koji su pozitivni, ali, ističe, treba održati ovu proizvodnju.

“Naša podrška ide ka proizvođačima i smatram da je ovdje došlo do nesporazuma kod tumačenja zakona i da se na ovakvim i sličnim sastancima problemi mogu prevazići”, rekao je Pašalić.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, naveo je da je ključni problem u načinu obračuna PDV-a.

“Treba da pokušamo spasiti primarnu proizvodnju duvana kao dio poljoprivredne proizvodnje koji je izuzetno značajan i za koji postoji potencijal, posebno u Semberiji, ali i u Hercegovini i drugim krajevima.Eventualna rješenja treba da predloži UIO”, zaključio je Vasić. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!