Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Dodik ne uspijeva predvidjeti Trampove želje

    7. Jula 2025. — 14:57

    Isplata dividende akcionarima M:tela krajem mjeseca

    7. Jula 2025. — 13:54

    „Vode“ počinju proizvoditi struju

    7. Jula 2025. — 12:59

    Konačan kraj za “Top-Farm”: Firma ugašena, imovina prodata za sitniš

    7. Jula 2025. — 12:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    Vjetropark Kostolac na jesen u probnom radu

    25. Juna 2025. — 14:00

    Cijena nafte naglo pala nakon izjave predsjednika SAD

    25. Juna 2025. — 08:56

    Isplata dividende akcionarima M:tela krajem mjeseca

    7. Jula 2025. — 13:54

    CB BiH: Rezerve monetarnog zlata 3,5 tone

    7. Jula 2025. — 13:38

    Depoziti u maju povećani na 34,29 milijardi KM

    7. Jula 2025. — 09:49

    Devizne rezerve na kraju maja 16,93 milijarde KM

    5. Jula 2025. — 07:41

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    SAD i Kina potpisale trgovinski sporazum

    27. Juna 2025. — 15:26

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Na prijedorskoj pijaci ni trećina štandova nije popunjena

    3. Jula 2025. — 11:30

    Šulić najavio aplikaciju za praćenje cijena u trgovinama

    1. Jula 2025. — 16:10

    Mijenja se tržište polovnjaka, trgovci će moći manje manipulisati stanjem vozila

    29. Juna 2025. — 13:30

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Booking ide na sud zbog optužbi na podizanje cijena smještaja

    2. Jula 2025. — 16:58

    Konačan kraj za “Top-Farm”: Firma ugašena, imovina prodata za sitniš

    7. Jula 2025. — 12:31

    Grožđe obećava, ali radnika manjka

    5. Jula 2025. — 08:17

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Toplotni talas u BiH prži usjeve i podiže cijene hrane

    3. Jula 2025. — 12:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Ko dominira svjetskim tržištem: Najveće kompanije u SAD-u i Kini po tržišnoj vrijednosti

    7. Jula 2025. — 16:26

    Kina odgovorila Trampu zbog prijetnji u vezi sa dodatnim carinama

    7. Jula 2025. — 11:57

    Nakon panike oporavak i stabilan rast svjetske berze

    7. Jula 2025. — 08:00

    Tramp: Pregovaraću s Kinom o TikToku

    5. Jula 2025. — 16:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Logika propasti i profita: Baciš staro, kupiš novo

Logika propasti i profita: Baciš staro, kupiš novo

Dragana EremijaDragana Eremija1. Januara 2021. — 13:00Nema komentara4 minute čitanja

BERLIN,  Milioni tona elektronskih uređaja svake godine završe na đubrištu. Bacimo 57 milijardi dolara vrijednih materijala koji bi se mogli reciklirati, i trujemo životnu sredinu. Stručnjaci pozivaju na preokret potrošačke logike.

Svake godine se pojavljuju nove verzije laptop-računara, tableta i telefona, a mnogi potrošači bi uvek hteli da imaju najnovije modele sa najviše spektakularnih funkcija. Svaki novi model znači da stari modeli završavaju na deponijama.

Prema Globalnom monitoru elektronskog otpada koji objavljuje Univerzitet UN (UNU), godine 2019. proizveli smo rekordnih 53,6 miliona tona takvog otpada. Na kraju ove decenije bi ta količina mogla da iznosi i čitava 74 miliona tona godišnje.

Rashodovani elektronski uređaji na đubrištima često sadrže otrovne metale i hemikalije kao što su živa ili hlorofluorokarboni, i one mogu da zagade životnu sredinu.

Na taj problem se obraća sve više pažnje – ali to još nije rezultiralo povećanjem broja komponenti koje mogu da se recikliraju.

„Potrošači će često reći: da, naravno da se zalažem za reciklažu i da, ja recikliram, ali kada pogledate stvarno ponašanje, ono se ne poklapa sa procentom onih koji tako govore“, kaže Lora Keli sa Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj u Londonu.

Zbog toga neki stručnjaci pozivaju na radikalnu promenu poslovnog modela proizvođača elektronike.

„Inovacije su nam preko potrebne da bismo mogli da što više elemenata ponovo koristimo“, kaže Ridiger Kir, stručnjak UNU i Globalnog monitora elektronskog otpada. On smatra da moramo „dematerijalizovati“ sektor elektronike: umesto da kupujemo uređaje, mogli bismo da ih iznajmljujemo. A proizvođači bi svoj poslovni model preusmerili na pružanje usluga umesto na materijalna dobra.

Prebacivanje odgovornosti sa potrošača na proizvođače

Kada bi proizvođači zadržali vlasništvo nad svojim proizvodima, teret recikliranja bi sa potrošača – koji često ne znaju šta bi sa starim uređajima – bio prebačen na kompanije, koje bi mogle direktno da koriste materijale i delove za nove proizvode.

Prema posljednjem izdanju Globalnog monitora elektronskog otpada, 2019. godine je sakupljeno i reciklirano samo 17,4 odsto (9,3 miliona tona) takvog otpada. On završava uglavnom u postrojenjima za reciklažu koja rade nezavisno od proizvođača.

Pošto otpad tako nije problem proizvođača, oni se i ne trude da proizvode osmisle tako da se lako rasklapaju ili budu od ponovo upotrebljivih materijala.

Nove sprave „svemirskog doba“ sa glatkim kućištima često uopšte ne mogu da se rasklope, što znači da i dragoceni materijali koje sadrže završavaju na deponijama. Što brže iskoristimo i bacimo takve proizvode da bismo ih zamenili novijim, to se više i profit kompanija povećava.

No, neke firme su već počele sa drukčijom praksom: tako Kanon preuzima svoje islužene velike kancelarijske štampače od kupaca i dovodi ih ponovo u potpuno ispravno stanje. One koji ne mogu da se osposobe šalje u pogon u nemačkom gradu Gisenu gde se uređaji rasklapaju i iz njih odvajaju svi ispravni delovi kako bi bili ugrađeni u nove štampače.

Hjulit-pakard i Ziroks imaju slične inicijative. Menadžer iz firme Kanon Endi Tomkins kaže da kompanija na taj način uspeva da reciklira oko 80 odsto ukupnog materijala – gledano po težini.

Igra brojki

Tomkins kaže da se Kanon nije rukovodio samo ekološkim motivima. S obzirom na veličinu uređaja i količinu upotrebljenog materijala, „to ima i ekonomski smisao“. On je uveren da bi sličan model mogao da se primeni i sa manjim uređajima – kada bi potrošači promenili način razmišljanja.

S druge strane, i proizvođači bi morali da promene strategiju i preorijentišu se na modele koji, kada dođe vreme da se rashoduju, mogu da se optimalno i recikliraju. Za to bi bilo potrebno promeniti način proizvodnje.

No čak i tada, ne bi svi materijali mogli da se recikliraju, a postoje i oni čija je proizvodnja od drugih materija jevtinija od reciklaže, na primer, dobijanje plastike od nafte košta manje nego ako se ona dobija od upotrebljene i bačene plastike.

Monitor elektronskog otpada procenjuje da je vrednost sirovih materijala bačenih sa rashodovanim elektronskim uređajima u 2019. godini iznosila 57 milijardi dolara, te da je od toga materijal recikliran na ekološki prihvatljiv način bio vredan 10 milijardi.

Stručnjaci uglavnom ukazuju da koncerni trenutno ne pokazuju veliku spremnost da pređu na način proizvodnje kojim bi se favorizovala reciklaža – i da bi tu i vlade trebalo da izvrše pritisak.

Tako bi mogli biti doneti propisi prema kojima proizvođači preuzimaju troškove rashodovanja svojih proizvoda, pri čemu bi javnim novcem moglo biti subvencionisani troškovi za gradnju njihovih sopstvenih pogona za reciklažu proizvoda.   Deutsche Welle

 

elektronski uredjaji otpad profit
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU planu višemilionski projekti obnove putne mreže
Sljedeći članak Poskupio benzin na njemačkim pumpama

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Pao profit Mercedes-Benca

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Dodik ne uspijeva predvidjeti Trampove želje

7. Jula 2025. — 14:5704 minute čitanja

Najava predsjednika SAD-a Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine za zemlje koje se priključe BRICS-u

Isplata dividende akcionarima M:tela krajem mjeseca

7. Jula 2025. — 13:54

„Vode“ počinju proizvoditi struju

7. Jula 2025. — 12:59

Konačan kraj za “Top-Farm”: Firma ugašena, imovina prodata za sitniš

7. Jula 2025. — 12:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti