Capital.ba

Kriza izraženija u regionu nego u BiH

19.06.2009. / 7:48

recesijaSARAJEVO, Globalna ekonomska kriza negativno se odražava na tržište osiguranja u regiji, posebno na sektor životnog osiguranja, ali za razliku od Hrvatske i Slovenije gdje je jače izražena, u BiH se njen uticaj manje osjeća.
To je na Susretu osiguravača i reosiguravača (SORS), koji je počeo juče u Sarajevu, kazao predsjednik Upravnog odbora Udruženja društava osiguranja SORS i direktor “Sarajevo-osiguranja” Midhat Terzić. Jubilarni 20. SORS posvećen je uticaju globalne ekonomske krize na rad osiguravajućih i reosiguravajućih kuća, a okupio je oko 150 učesnika iz zemalja regije, Italije, Austrije, Njemačke, Švajcarske, Francuske, Engleske i Kanade.
“Prethodnih godina u FBiH rast ukupne premije osiguranja iznosio je između 10 i 15 posto, a u prvih pet mjeseci ove godine povećanje iznosi svega pet posto”, kazao je Terzić.
Istakao je da je na početku ove godine primjetan porast broja neosiguranih vozila te slabiji rast naplate premije, što je odraz stanja u privredi i ambijenta u kojem se nalazimo.
“Kriza je u BiH kasnije došla i sigurno će i oporavak za razliku od razvijenih tržišta doći sa zakašnjenjem”, kazao je Terzić.
Predstavljajući kretanja na tržištu osiguranja u 2008. godini i prvim mjesecima ove godine, predstavnici zemalja regije istakli su kako kriza ostavlja trag prvenstveno kroz pad ulaganja u životna i imovinska osiguranja zbog čega su stope rasta osiguravajućih društava nulte ili negativne.
Tatjana Račić-Žlibar, zamjenica predsjednika Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, istakla je kako je u prva četiri mjeseca u Hrvatskoj pad u segmentu životnih osiguranja 0,4 posto, dok neživotna osiguranja bilježe blagi rast koji bi se do kraja godine mogao zadržati na niovu od 0,3 posto.
“Osjetan rast od 12 posto jedino bilježe zdravstvena osiguranja, što je rezultat reforme zdravstvenog osiguranja i rasta premije dopunskog osiguranja za pokriće participacije”, kazala je Račić-Žlibareva.
U Sloveniji, koja je uz Hrvatsku najviše pogođena krizom, stopa rasta premije životnih osiguranja se u godinu dana gotovo prepolovila – 2007. iznosila je 12,7, a prošle godine 5,5 posto.
Boris Marović sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, kazao je, pak, da sektor osiguranja u regiji nije bio jače izložen uticaju finansijske krize, što je rezultat njegove nedovoljne razvijenosti.
Učesnici skupa iz regije zaključili su da se do kraja godine može očekivati stagnacija na tržištu osiguranja, koja će često biti praćena padom finansijske imovine i smanjenjem dobiti osiguravatelja. Takođe, istaknuto je da je finansijski sektor uglavnom “bankocentričan” i da je udio tržišta osiguranja u bruto nacionalnom dohotku mali, što ostavlja velike mogućnosti za razvoj i ulaganja.
Govoreći o uticajima recesije na sektor osiguranja glavni ekonomista švajcarskog “Swiss Rea” iz Minhena Tomas Hes kazao je da je u 2008. godini globalna industrija osiguranja izgubila između 30 i 40 posto, a industrija neživotnih osiguranja oko 20 posto kapitalne osnove.
“Kriza će teško pogoditi sektor životnog osiguranja, a mnoge kompanije suočiće se s problemom solventnosti”, kazao je Hes.
Prognozirao je oporavak u oblasti osnovnog životnog osiguranja u 2010. godini, uz opasku da će rizici za premije biti izraženi u narednih nekoliko godina.
Susret osiguravača i reosiguravača završava rad danas.Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!