Krčmar: Više novca plasirati u realni sektor
10.11.2014. / 7:20
BANJALUKA, U RS je potrebno više novca plasirati u realni sektor, a Garantni fond RS je upravo tu da kao državni žirant podijeli rizik s bankama, rekao je Radivoja Krčmar, direktor Garantnog fonda RS, u intervjuu za “Nezavisne”.
On je kazao da je ove godine odobreno oko 8,6 miliona KM garancija, dok je ovogodišnji plan 13,5 miliona KM, te istakao da zasad nema kašnjenja po izdatim garancijama. Prema njegovim riječima, želja im je da prošire okvir djelovanja Garantnog fonda RS, koji je svih godina od početka rada poslovao pozitivno i ispunjava svrhu svog postojanja.
Koja je uloga Garantnog fonda RS na finansijskom tržištu RS?
KRČMAR: Garantni fond RS osnovala je Vlada RS u skladu sa Zakonom o Garantnom fondu RS, koji je usvojen u drugoj polovini 2010. godine i on predstavlja zatvoreno akcionarsko društvo, čiji je Vlada RS 100-odstotni vlasnik. S radom je počeo 2011. godine, a formiran je i osnovan kao podrška ostvarivanju i razvoju malih i srednjih preduzeća u RS. Osnovna djelatnost je izdavanje garancija, supergarancija i kontragarancija za obezbjeđenje dijela obaveza po kreditu ili drugoj finansijskoj obavezi. Garantni fond, najjednostavnije rečeno, zamišljen je kao institucija koja će obezbijediti da banke koje plasiraju sredstva privrednicima umanje svoj rizik i da ga podijele s nama. Garancije izdajemo bankama, kao kolateral, onaj nedostajući kolateral da bi se ohrabrile banke da ulaze u aktivnosti kreditiranja privrede.
Koje su garantno-kreditne linije koje nudi Fond i kolika je moguća izloženost prema garancijama?
KRČMAR: Imamo pet pojedinačnih linija i to garantno-kreditna linija za start up, zatim za registrovana poljoprivredna gazdinstva, za preduzetnike, poljoprivredu, te za privredna društva i kreću se od 3.000 do 1,5 miliona KM, u zavisnosti od linije. Naglašavam da mi možemo pratiti garancijama samo firme koje su registrovane u RS i imamo sporazume o saradnji sa svim bankama koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo RS. Moguća izloženost prema garancijama je tri puta viša od osnivačkog kapitala i garantni potencijal iznosi 90 miliona KM, a ograničili smo pojedinačno izdavanje garancija na 1,5 miliona KM.
Koliko je u ovoj godini izdato garancija i koliko je to u odnosu na ovogodišnji plan?
KRČMAR: Ove godine je odobreno oko 8,6 miliona KM garancija, dok je ovogodišnji plan 13,5 miliona KM. Plan definišemo kroz broj izdatih garancija i obim podržanih kredita. Do sada smo radili sa 27 odsto učešća naših garancija u ukupnim kreditima, imamo veliki rizik pa se i mi moramo obezbjeđivati ravnopravno s procentualnim učešćem u kreditu. Po zakonu se mora sačuvati visina kapitala, s tim da smo imali investiranje slobodnih sredstava u cilju očuvanja osnovnog kapitala, pa smo oko šest miliona KM investirali u vlasničke hartije od vrijednosti, tri miliona u dužničke hartije od vrijednosti, a u subordinisane obveznice 600.000 KM. Nešto više od 22 miliona KM su oročeni depoziti kod poslovnih banaka.
Ima li kašnjenja po garancijama?
KRČMAR: Zasad nema kašnjenja po garancijama. Mi smo dosad ukupno odobrenim i izdatim garancijama podržali oko 75 miliona KM kreditnih plasmana Investiciono-razvojne banke RS i poslovnih banaka.
Kakva je saradnja s komercijalnim bankama?
KRČMAR: Saradnja s komercijalnim bankama je dobra, u smislu da mi tamo dosta intervenišemo i dosta sredstava deponujemo kod njih vodeći računa o disperziji rizika, jer ne možemo sva sredstva držati na jednom mjestu. Sada ćemo, kada uradimo analizu ove godine, vidjeti kolika je aktivnost bankarskog sektora ukupno, jer njihovo je da investiraju sredstva i u realni sektor. Dakle, generalno, odnosi sa bankama su dobri i s njima imamo dva puta godišnje sastanke, gdje se vrše analize.
Koliko je generalno kod nas razvijen institut garancija?
KRČMAR: Ovaj vid izdavanja garancija koje prate kreditne linije je u razvoju, nije to nekakav nivo. Svi znamo da su do 2007. godine banke imale previše novca i plasirale su jeftini kapital s manje rizika. Sad to dolazi do izražaja u vrijeme krize i zato zemlje EU jačaju garantne fondove, da budu instrumenti koji mogu da finansijski kapital usmjere u realni sektor. To je jedna dobra priča koja će ovdje sigurno idućih godina eskaliati.
Šta Garantni fond planira u budućnosti?
KRČMAR: Mi smo pristupili izradi strategije razvoja Garantnog fonda za narednih pet godina, koja je u toku i njom će biti definisani dalji pravci razvoja Fonda. Iza nas su četiri godine iskustva i želimo da proširimo okvir našeg djelovanja. Sad se sve svelo na to da izdajemo garancije, kontragarancije i supergarancije. Ima dosta drugih proizvoda i odlična stvar je što smo primljeni u Evropsku asocijaciju garantnih institucija, gdje smo vidjeli kao se to radi u najvećim evropskim zemljama.
Recite nam kakve finansijske rezultete ostvaruje Fond od osnivanja?
KRČMAR: Kroz cijeli period od osnivanja Garantni fond je ostvarivao pozitivan finansijski rezlutat i za ove gotovo četiri godine imali smo prosječno oko 450.000 maraka dobiti. Ostvarena dobit je u skladu s odlukama Skupštine akcionara raspoređivana u rezerve za pokriće rizika i gubitaka vezanih za izdate garancije.
Koliko ima zaposlenih u Fondu i koliki je godišnji budžet?
KRČMAR: Imamo 16 stalno zaposlenih radnika, sve su diplomirani ekonomisti i pravnici, dakle, upravo ono što nam je i potrebno. Godišnji budžet je oko 500.000 KM sa svim troškovima, platama zaposlenih…
Generalno da li smatrate da Garantni fond ispunjava svrhu svog osnivanja?
KRČMAR: Apsolutno smatram da Garantni fond ispunjava svrhu svog osnivanja i to će tek biti vidljivo. Mi smo primljeni u Evropsku asocijaciju garantnih institucija (AECM), na sjednici Generalne skupštine ove međunarodne organizacije, koja je održana u Istanbulu, što sa sobom nosi potencijalne benefite. Na toj konferenciji, uz učešće predstavnika 26 zemalja, Garantni fond RS je izvršio predstavljanje svog rada i poslovanja, nakon čega su predstavnici članova ove međunarodne asocijacije pristupili glasanju i jednoglasno donijeli odluku o primanju nas u članstvo. Inače, AECM je organizacija osnovana 1992. godine od strane šest članica, da bi 2013. godine broj članica dostigao 39. Sjedište Asocijacije je u Briselu, a portfolio aktivinih garancija ove međunarodne organizacije ne kraju prošle godine iznosio je više od 80 milijardi evra. Nezavisne novine
Tagovi: bankeizdvajamoradivoja krcmarrepublika srpskavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Vrlo lijepo, vjerujem da dugogodisnje iskustvo gospodina Krcmara kao privrednika i osobe koja zna sve probleme sa kojim se suocava realni sektor, znacajno doprinosi uspjesnosti poslovanja institucije kojoj je na čelu.
Vrlo je značajno da pravi ljudi budu na pravim mjestima, očito to je ovdje slučaj.
Vrlo lijepo, dokaz da je pravi čovjek na pravom mjestgu