BEOGRAD, Bankarski sektor Srbije i dalje muku muči s teško naplativim potraživanjima, iako se ove godine nivo NPL zajmova smanjio i sada je nešto oko 20 odsto.

Bankari su se često žalili na taj problem, a Vlada Srbije i Narodna banka donijele su i strategiju za njegovo rješavanje.

Ali, problem je ostao. Bankari kažu da zbog visokog nivoa NPL-ova ne mogu adekvatno da prate finansijske projekte koji obećavaju i sve više i sami traže rješenje problema.

“Smatram da se kod nas i previše pažnje obraća na NPL zajmove”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.

“Banke u Srbiji su hiperlikvidne. Zato svi projekti za koje njihovi timovi procjene da su rentabilni lako mogu dobiti kredit i uredno ga servisirati. Nažalost, malo je takvih kompanija. Zabluda je da obim NPL-ova sprečava banke da znatnije povećavaju obim novih zajmova. Sem dvije banke koje su kod nas državne, sve ostale su u privatnom vlasništvu, pa neka akcionari rješavaju problem NPL-ova”, ističe Đukić.

“Zna se kako se to radi: prodajom NPL-ova ovlašćenim institucijama ili naplatom o kojoj treba da se staraju odjeljenja za problematične plasmane u samim bankama. Nema razloga da se država time bavi. Posebno ako se zna kako su poreski obveznici – a to smo svi mi – prošli kada su gašene propale državne banke i jedna privatna prethodnih godina. Tada je nastao trošak od oko milijardu evra. Svi mi to plaćamo i još ćemo to dugo činiti”, objašnjava on.

Đukić objašnjava da su ti teško naplativi kredit nastali jer su banke, prije izbijanja globalne krize, loše procjenile poslove u kompanijama koje su kreditirale, zatim nisu obratile pažnju na kvalitet instrumenata obezbjeđenja. Tim odlukama kumovala je često nestručnost ljudi koji su bili u upravama banaka i donosili odluke. Mnoge od njih je u državnim bankama imenovala baš sama država. Tako je Srbija s oko 20 odsto NPL-ova, osim što oni sada bilježe tendenciju pada, najlošija u regionu.

“Banke kod nas taj problem velikim dijelom rješavaju same. Prodaju te kredite fondovima kada procjene da im to odgovara. Ne treba zaboraviti da je dio tih kredita obezbjeđen hipotekom nad imovinom. Njenim aktiviranjem i prodajom takođe se namiruje dio nenaplaćenih a dospjelih rata”, objašnjava Đukić.

Đukić naglašava da bez značajnijeg povećanja stope rasta bruto društvenog proizvoda i realnog rasta plata, neće biti značajnijeg povećanja kreditne aktivnosti banaka na srednji rok. Dnevnik

Ključne riječi:  banke, izbor, nekvalitetni krediti, srbija, vazno