Kinezi grade HE „Dabar“ vrijedan 430 miliona KM

27.04.2019. / 9:00

BANJALUKA – Nakon osam godina najavljivane gradnje hidroelektrane (HE) „Dabar“ u junu će konačno biti potpisan ugovor za ovu investiciju od 430 miliona KM, i to sa Kinezima, potvrđeno je za portal CAPITAL u „Elektroprivredi Republike Srpske“ (ERS).

Podsjećamo, preduzeće „Hidroelektrana Dabar” raspisalo je u januaru ove godine javni poziv za finansiranje i izgradnju svih objekata HE ukupne vrijednosti oko 430 miliona KM. Rok za prijem ponuda bio je 1. mart 2019. godine.

Međutim od 19 zainteresovanih svjetskih kompanija za gradnju HE „Dabar“, nakon raspisivanja tendera, predstavnici svega tri kineske i jedne slovenačke kompanije došli su da obiđu lokacije u Hercegovini na kojima treba da se grade objekti pomenute HE.

Počela trka za gradnju HE “Dabar” vrijednu 430 miliona KM

Samo četiri, od 19 svjetskih firmi, zainteresovane za HE „Dabar“

U igri za posao su bile kineske kompanije „China Gezhouba Group Co. LTD“, „China International Water & Electric Corp. Serbia branch“ i „Sinohydro corporation Limited“. Posao gradnje objekata HE „Dabar“ htjela i firma „Riko“ iz Slovenije.

Međutim, prvu fazu takmičarskog postupka prošle su dvije kineske kompanije koje su prošle sedmice odabrane za drugu fazu takmičenja koja će biti završena u idućih mjesec dana.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović rekao je za CAPITAL je prva faza sprovođenja tendera završena prethodne sedmice.

„Imaju dva kvalifikovana izvođača i sada im je dat rok za dostavljanje komercijalnih ponuda. Dvije kineske kompanije idu u drugi krug takmičenja i očekujem da u junu potpišemo ugovor“, istakao je Petrović.

Kandidat kojem bude dodijeljen ugovor biće obavezan da kompletira projektnu dokumentaciju, isporuči opremu, izgradi objekte sa opremom i pusti elektranu u rad. Moraće da obezbijedi finansijska sredstva, odnosno 85 odsto ili više od cijene Ugovora za izgradnju i puštanje elektrane u rad, te da obezbijedi novac za završetak izgradnje započetih objekata i radova kroz odobravanje povoljnog novčanog kredita, uz povrat kredita u novcu ili električnoj energiji.

Kako je precizirano u javnom pozivu, “HE Dabar” će nakon preuzimanja objekata započeti otplatu kredita u periodu ne manjem od 15 godina. Period izgradnje objekata do puštanja elektrane u rad smatra se grejs periodom.

Kako je planirano, izgradnja svih objekata HE “Dabar” trebalo bi da bude završena za četiri godine.

Gradnja HE “Dabar” najavljuje se od 2011.

Preduzeće „HE Dabar“ u vlasništvu je „HE na Trebišnjici“. Osnovano je 2011. godine, od kada se najavljuje gradnja objekata hidroelektrane.

Kako je navođeno u medijima, pripremni radovi su završeni. Izgrađeni su pristupni putevi do budućih objekata, dalekovod za napajanje gradilišta električnom energijom i sistem za vodosnabdijevanje. Urađen je i glavni projekat za sve objekte, studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti.

„Integral Inženjering“ iz Laktaša je 2016. godine sa ponudom od 131 milion KM pobijedio na tenderu za izgradnju tunela za HE „Dabar“.

„HE Dabar“ platiće i firmi „AF-Consult Ltd“ iz Skoplja 2,2 miliona KM za konsultantske usluge prilikom izrade ugovora potrebnih za realizaciju pomenutog projekta.

EU zabrinuta zbog prisustva Kineza na Balkanu

Investicija u HE „Dabar“ neće biti prva koju Kinezi realizuju u BiH.

Kinezi će graditi Blok 7 termoelektrane Tuzla. Parlament FBiH dao je saglasnost za kreditno zaduženje “Elektroprivrede BiH” kod izvozno-uvozne banke Kine za projekt izgradnje Bloka 7 TE Tuzla.

S druge strane, iz Energetske zajednice su apelovali da bi garancija FBiH za kredit u ovom slučaju sadržavala elemente nedozvoljene državne pomoći, a iz evropskih krugova su naznačili da je ugalj sve nepoželjniji energent.

Komesar EU zadužen za pridruživanje Uniji Johanes Han rekao je da je zabrinut što neke balkanske zemlje mnogo pozajmljuju od Kine da plate infrastrukturu i da time povećavaju opasnost od dugoročne štete po svoje krhke privrede.

Han je ranije, u razgovoru za Fajnanšel tajms, rekao da bi EU bila partner koji je više fer.

„Kina nikad ne vodi računa o tome kako i da li je zemlja sposobna da plati svoje zajmove. I ako ne mogu da plate postoji određen pritisak da se stvari prebace u njihovo vlasništvo“, kazao je Han.

 CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Tagovi: gradnjahe dabarizborizdvajamokinezivazno

Povezane vijesti