Capital.ba

Kalaba: Mlijeko na rafama bezbjedno

21.02.2013. / 9:12

kalabaBANJALUKA, Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, u intervjuu za “Nezavisne novine” kaže da mlijeko koje se nalazi u prodaji u BiH kontrolišu i po nekoliko puta i da građani mogu bez straha od aflatoksina da ga konzumiraju.

Mliječni proizvodi će takođe, tvrdi Kalaba, biti predmet kontrola, iako do sada niko nije utvrdio da se u njima može naći aflatoksin.
“Ne postoji mogućnost da se aflatoksin nađe u mesu, ali moguće ga je unijeti direktnom konzumacijom žitarica koje sadrže povećan nivo ove supstance”, naveo je Kalaba.

Posljednjih dana čuli smo različite izjave o mliječnim proizvodima i prisustvu aflatoksina. Da li će i oni biti  kontrolisani?
KALABA: U Pravilniku o maksimalnim dozvoljenim količinama  štetnih materija Agencije za bezbjednost hrane BiH ne postoje parametri na osnovu kojih se kontrolišu  mliječni proizvodi na prisustvo aflatoksina. Takvi propisi ne postoje ni u EU. Zbog toga smo od Agencije i tražili procjenu rizika za te proizvode i ta procjena pokazuje da za njih koristimo parametre koji su propisani za mlijeko.
Ide se od pretpostavke da ako se utvrdi da u sirovom mlijeku ima aflatoksina, onda se od njega sigurno neće praviti sir, pavlaka, jogurt i slično.

Šta to konkretno znači, da li će ti proizvodi biti kontrolisani ili neće?
KALABA: Kontrolisaćemo te proizvode, i to naša kancelarija na graničnim prelazima, a entitetske inspekcije u unutrašnjem prometu.

Da li imate informaciju da su dosadašnje analize kod nas ili u zemljama u okruženju pokazale da i u mliječnim proizvodima ima aflatoksina?
KALABA: Mi nemamo takvu informaciju i zbog toga smo i zatražili od Agencije procjenu rizika, da znamo kako da se ponašamo kada su u pitanju ovi proizvodi.

Pitanje koje vjerovatno najviše zanima građane je koje mlijeko je bezbjedno za konzumaciju?
KALABA: Na našem tržištu je trenutno mlijeko koje je kontrolisano i po nekoliko puta, kako od strane inspekcijskih službi, tako i od strane samih proizvođača. Ako se objavi da je mlijeko nekog proizvođača pozitivno  na aflatoksin, ne mora značiti da sve pošiljke tog proizvođača sadrže aflatoksin.

Dakle, koje mlijeko smijemo piti bez straha?

KALABA: Mlijeko koje se nalazi u prodaji, koje je na policama u prodajnim objektima je bezbjedno.

Ako znamo da aflatoksin u mlijeko ulazi preko stočne hrane, da li to znači da se on može naći u mesu životinja?
KALABA: Aflatoksin se ne može naći u mesu jer se iz organizma izlučuje preko urina i mlijeka, tako da nema potrebe da se građani plaše konzumiranja mesa.

Koliko je sirovo, neobrađeno mlijeko, čija je prodaja znatno porasla, bezbjedno za upotrebu?
KALABA: Mi smo dali uputstvo resornim entitetskim ministarstvima i inspekcijama da pojačaju kontrole tog mlijeka i sad je na njima da uzimaju uzorke i da kontrolišu nivo aflatoksina.

Najavili ste kontrolu stočne hrane, da li ste već dobili neke rezultate?
KALABA: Ušli smo u tu kontrolu stočne hrane, ali još nismo dobili nijedan zvaničan rezultat.

Šta se može poručiti stočarima ako znamo da je stočna hrana uzrok pojave aflatoksina?
KALABA: Stočari već znaju kako da se ponašaju. Oni kada primijete plijesan u žitaricama odmah je odvajaju, ali opet treba vršiti kontrole, jer se fizičkim odvajanjem pljesnive hrane sigurno ne može odvojiti sva hrana koju je zahvatila plijesan.

Pojavljuje li se aflatoksin u još nekim žitaricama, osim u kukuruzu?
KALABA: Da, može se pojaviti u svim žitaricama u kojima se pojavi plijesan, koja se kasnije, kada dospije u organizam stoke, pretvara u aflatoksin.

Da li se aflatoksin može unijeti u čovjekov organizam direktnom konzumacijom zaraženog kukuruza ili neke druge žitarice?
KALABA: Moguće je tako unijeti aflatoksin u organizam jer je to normalno konzumacijom  kontaminirane namirnice.

Da li se zabrana uvoza mlijeka odnosi samo na Hrvatsku ili i na ostale zemlje u čijem mlijeku je pronađen aflatoksin?
KALABA: Mi nismo zabranili uvoz mlijeka iz Hrvatske, već samo za dva objekta “Vindije” i jedan objekat “Dukata”, u čijem mlijeku smo pronašli povećan nivo aflatoksina. Neće biti zabrana za uvoz iz drugih zemalja, a i ova zabrana za Hrvatsku će uskoro biti ukinuta. Prilikom uvoza mlijeka u narednom periodu svi uvoznici će morati imati nalaz koji dokazuje da je rađena analiza prisustva aflatoksina i da je ta analiza bila uredna. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Kalaba: Mlijeko na rafama bezbjedno

    1. bosman

      Ne govori istinu, prostački rečeno-LAŽE!

    2. bosman

      Da star čovek ipak laže: Prema nalazima Centra za ekotoskiloška ispitivanja, kontaminirana su mleka Niške mlekare, Imleka – Beograd, Imleka – Kozarska Dubica, Koncern Farmakom M. B. Šabac – A.D. Mlekara Šabac, Meggle Kragujevac i Milkop – Raška. /CG: Naloženo povlačenje šest vrsta mleka iz Srbije i BiH
      Tanjug – pre 7 sati /

    3. dora

      Čovjek je uradio ono što rijetko ko radi ..svi pričamo već dvije decenije o hrani lošeg kvaliteta na našem tržištu, ali niko nema hrabrosti da javno nešto poduzme. Vlada je ta koja mora da se brine o svojim građanima ali naša Vlada/vlast se brine samo o svom interesu…hoćeš uvoz? koji je moj udio(%) u tome? a posledice nisu bitne samo da ja stavim lovu u džep..zato svaka čast Kalabi koji je imao hrabrosti da javno iznese sliku o kvalitetu onoga što jedemo i pijemo. Zašto se niko ne pita koliko su savjesni inspektori, koliko uzimaju uzoraka i na koje analize ztraže ili to izbjegavaju opet radi ličnog interesa…Koliko tačne rezultate daju naše laboratorije, koliko ima improvizacija u njihovom radu i koliko ima dogovora između laboratorija i proizvođača…uvijek postoji ona stavka o tajnosti rezultata.
      Kada bi svi radili savjesno posao za koji su plačeni bilo bi blagostanje u ovoj našoj državi. Samo kada bi se inspektori pridržavali onoga što je propisima već regulisano -odnosno propisanih normi za uzorkovanje hrane i naravno propisanih/potrebnih analiza, stanje bi bilo skoro pa odlično…….ali inspektori više vole lovu staviti u svoj džep nego se brinuti za tamo neke uzorke hrane i njihovu ispravnost,……….

    4. Franko

      Nema ga u mesu al u jetri i bubrezima vjerovatno ima a i u ml.proizvodima od zarazenog mlijeka.

    5. ANTENA

      je li neko konačno ovih dana igdje objavio šta se dešava ako čovjek konzumira npr pola litra (ovog “lošeg”) mlijeka dnevno…nekoliko mjeseci…posljedice konkretne na organizam, testovi koje treba uraditi…IŠTA?!

    6. ANTENA

      nadala sam se da je neko odgovorio na moje pitanje…ali cvrc