Kako Kina preko infrastrukturnih projekata u BiH i regiji gradi moć u svijetu
09.03.2019. / 14:43
Financial Times ističe kako je više od polovine od 9,6 milijardi dolara koje je Kina osigurala u 2016. i 2017. godini otišlo u BiH i okolne zemlje.
“Jedan od razloga za tu povlasticu je činjenica da se u tim zemljama strogi zahtjevi EU u konkursima za velike projekte ne primjenjuju ili se ne provode dosljedno. Standardi zaštite okoliša i pravo tržišnog takmičenja su slabiji. S obzirom na stagnirajuću privredu i kreditnu krizu zapadnog Balkana, nije iznenađujuće da su kineske investicije dobrodošle u tim zemljama bez ikakvih dokaza. Evropska banka za obnovu i razvoj izračunala je da bi, s obzirom na rast, regiji trebalo 200 godina da dostigne prosječan nivo prosperiteta koji je i u zemljama EU. Ove zemlje izgubile su jednu desetinu stanovništva emigracijom u posljednja tri desetljeća i nema naznaka da taj trend opada“, piše ovaj ugledni medij.
Hanh posebno kritikuje tri projekta na Balkanu, među kojima je i izgradnja termo bloka u Tuzli gdje je Vlada FBiH odlučila uzeti kredit od kineske Exim banke i dati stopostotnu državnu garanciju. Hanh podsjeća da je riječ o zajmu od 614 miliona eura, a prema Energetskoj zajednici EU to predstavlja državnu subvenciju kojom se krše propisi EU.
Podsjećamo, federalni zastupnici podržali su na sjednici Zastupničkog doma odluke u vezi s izgradnjom Bloka 7 Termoelektrane Tuzla te je izvjesno da će Elektroprivreda podići kredit u iznosu od 614 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine.
Navodi se i kineski zajam u iznosu od 809 miliona dolara Crnoj Gori za izgradnju prve dionice autoceste do Srbije, čime se vanjski dug povećao na 80 posto bruto domaćeg proizvoda. Hahn se boji da se dug ne može servisirati dugoročno i upozorava na kinesku diplomatiju na dugovima.
Postoji bojazan da će i Hrvatska podleći iskušenju jer Kina nudi bolje uvjete za finansiranje izgradnje Pelješkog mosta u odnosu na EU.
“EU još uvijek ima prednost nad Kinom kada je riječ o obećanom obimu kredita za infrastrukturne projekte – 4,124 miliona eura iz EU naspram 3,646 miliona eura iz Kine. Međutim, prema studiji Minhenske sigurnosne konferencije, Kinezi obećavaju dodatnih 4,369 miliona, a ravnoteža će tada biti, jasno, na strani Pekinga“, kazao je Hahn
Tagovi: bihizborkinezite tuzlaulaganja
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Moze im se. Dok su drugi trosili vise nego sto imaju, Kinezi su stedili, radili i privlacili strane investitore na osnovu jeftine radne snage, a sada kada su se svi istrosili i jos pritom zaduzili, a neki i debelo zaduzili, sad Kinezi ulazu sirom svijeta i cine svoju sada vec ionako jaku ekonomiju jacom i sve jacom. Na pametnima je svijet. Sasvim zasluzeno. Mi smo pokusali na osnovu jeftine radne snage i ne ide, a ni povecanje, bojim se, nece (bitno) zaustaviti propast jer nece niko da se obracuna sa korupcijom jer korupcija minira sve zivo. Nema te reforme koja moze da djeluje ukoliko je korupcija izrazena jer korupcija je kao otvorena finansijska cesma. Dzaba sve reforme i napredak kad se odliva u slivnik.