Kako je nestalo 150.000 hektara zemlje !?
28.07.2013. / 10:48
BEOGRAD, Kroz proces restitucije otkrivaju se mnoge zloupotrebe sa državnom imovinom, koje se mjere milionima evra, pišu Novosti. Privatnici i “zadrugari” čak stavljali hipoteke na poljoprivredno zemljište u državnoj svojini. Neosnovanim i nezakonitim upisima u katastar, u raznim zadrugama, kombinatima, kao i kod nekih privatnika, “sakriveno” je više od 150.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.
Recimo, u Banatu, gdje nekoliko desetina bivših vlasnika i nasljednika potražuje oko 300 hektara zemljišta, do sada je utvrđeno da zadruga (“Agrostepa”) besplatno koristi i da je prisvojila više od 1.000 hektara državnih parcela. “Zadrugari” su čak stavili i hipoteke na državnu zemlju, koje se mjere milionima evra.
Ovo je, otkrivaju za “Novosti” u Mreži za restituciji, samo jedna u moru zloupotreba otkrivenih u procesu povraćaja imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata.
“Svi oni “efekti” koji su izostali poslije privatizacija, sa velikim zakašnjenjem, polako, teško ali sigurno, ispoljavaju se sada kroz postupak restitucije” – kaže Mile Antić, koordinator Mreže.
“Skoro bez izuzetaka, kroz vraćanje imovine dolazi do razotkrivanja nepravilnosti, nesavesnog ali i nezakonitog postupanja sa državnom svojinom. Posebno smo kivni na bezobrazluk pojedinih korisnika državne imovine, koja je predmet povraćaja u naturi. Nije im bilo dovoljno što su više od 60 godina neku imovinu besplatno koristili, često je i uništili, pa bi sada nakaradnim tumačenjem zakona htjeli da je i prisvoje.”
Uz poljoprivredno zemljište, gdje je bilo najviše zloupotreba, nije mnogo bolja ni situacija sa lokalima. Antić kaže da su zatečene cijene zakupa, ako ih uopšte i ima, daleko ispod tržišnih, a o dugovima “zakupaca” skoro niko nije vodio računa.
“U Požarevcu su nedavno vraćena tri lokala porodici Kuzmanović u njihovoj porodičnoj zgradi – navodi Antić.- Jedan lokal od 47 kvadrata je bez ikakve naknade koristila Turistička organizacija Požarevca. Za drugi lokal, od 44 kvadrata, bivši vlasnik je plaćao više od 100.000 dinara mesečni zakup, jer je to bio jedini način da sačuva djedovinu od uzurpacije. Treći lokal 14 godina koristi “EPS turs”, ali zakup plaća nekom fudbalskom klubu, a ne državi. Slučaj lokala u Šidu, za koji je neko u katastru olovkom precrtao pravo korišćenja i upisao pravo vlasništva, ilustrativan je primer hajdučije, koja je sprovođena nad državnom imovinom. Tajkuni se najbrže razvlašćuju kroz postupak restitucije.”
Državna imovina u cijelosti nikada nije popisana, jer su korisnici masovno izbjegavali obavezu da prijave nekretnine, koje koriste. Ali, inicijativom građana spisak državnih nepokretnosti se znatno proširio. Tako je naknadno pronađeno 35.288 hektara poljoprivrednog, 79.273 hektara šumskog, 3.712 hektara građevinskog zemljišta u državnoj svojini, kao i 3.000 službenih zgrada, više od 1.000 stambenih objekata, 700 garaža…
Sva državna imovina, tvrdi Antić, oduvijek je propisima bila zaštićena i svako nezakonito otuđenje je ništavo. Na vlastima je samo da li će biti odgovorne za tu javnu svojinu ili će, kao u proteklim decenijama, pokazati kolektivnu neodgovornost. Čak i u ekstremnim situacijama, kada je državna imovina nezakonito upisana kao društvena, pa onda privatna, ili opterećena hipotekama, nadležni mogu da pokrenu postupke kako bi se kriminal razotkrio i upisi poništili. (Novosti)
Tagovi: srbijatopupis u katastarvaznozadrugarizemljazloupotrebe
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
