Kako do većeg prinosa malina

BEOGRAD, Savremenijom obradom i uvođenjem novih sorti, prinos maline u Srbiji mogao bi da bude četiri puta veći.

Od izvoza ovog voća očekuje se zarada od 140 miliona dolara.
Osim što se malinjaci iz godine u godinu šire po cijeloj Šumadiji, obrada te kulture, kažu stručnjaci, u posljednje tri decenije nije mnogo unapređena. Jedan od rijetkih proizvođača koji potvrđuje da se ulaganje u zasade višestruko vraća je Dušan Mihajlović iz Donje Ježevice kod Čačka koji malinu navodnjava.

“Što se tiče količine zadovoljan sam, to je oko 6,5 do sedam tona na 50 ari. Planiram u narednih godinu, dvije da napravim hladnjaču što bi mi pomoglo u daljem širenju proizvodnje, ali bez pomoći države neće to ići kako planiram”, kaže Mihajlović.

Zbog prošlogodišnje suše, prinos je ovog ljeta manji od uobičajenog. Međutim, i kad je godina dobra sa hektara maline se u prosjeku ubere svega četiri tone ovog voća.

“Zadnjih godina gotovo da je to bila samo priča. niko ništa nije ulagao, simbolično je bila po neka mreža”, kaže Milan Radojičić iz Udruženja proizvođača “Srpska malina”.

Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije ukazuje da tehnologija ostala na nivou sredine osamdesetih godina.

“Prosjek na malom posjedu je i dalje po nekoliko desetina ari, proizvodi se bez higijenskih uslova, bez sistema za navodnjavanje, bez đubriva i malina u tom sistemu uzgoja postiže veoma slabe rezultate”, kaže Stanković.

Za osavremenjavanje proizvodnje poljoprivrednicima obično nedostaju sredstva, ali ponekad novac nije najveća prepreka.

Miloje Isailović, poljoprivrednik iz Drenaića kod Valjeva susreće se sa problemom vode. Kaže da su pokušavali da nađu vodu, da su bušili na 275 metara ali da je nisu našli.

Da bi se problem nedostatka vode riješio potrebno je da pomognu i država i lokalne samouprave, kažu stručnjaci.

“Nema neke pomoći na koju bi mogli da se oslonimo u smislu navodnjavanja, kvalitetnije obrade, ali se nadamo da će proraditi ti fondovi za poljoprivredu”, kaže Mihajlović.

Na povećanje prinosa svakako bi uticala i promjena sortimenta maline i uvođenje onih koje daju veći prinos, poput polane, koja se sve više gaji u Poljskoj – najvećem konkurentu u proizvodnji ovog voća.

“Te sorte imaju duži period branja, pristizanja u rod, tako da će i cijena branja biti ekonomičnija, neće morati odjednom veliki broj berača da bude prisutno, što higijenski može ta malina bolje da se bere i da bude veći udio prve klase”, kaže Vojislav Stanković.

Malina se u Srbiji gaji na oko 15 hiljada hektara i godišnje od nje zaradimo oko 140 miliona dolara. Preko 90 odsto proizvodnje izvozimo kao zamrznuto voće u velikim pakovanjima, a najveći kupci su najrazvijenije zemlje EU – Njemačka, Francuska, Engleska, Italija. Kada bi se i zasadi i pakovanje osavremenili zarada bi mogla da se poveća i do četiri puta. RTS