– Tri hidroelektrane u minusu 41 milion KM

– „Šume“ jedine pozitivne, ŽRS jedine smanjile broj zaposlenih

– Duduković: Javna preduzeća ostvaruju gubitke, zapošljavaju po političkim linijama, bez odgovornosti

BANJALUKA – Milionski gubici i novo zapošljavanje obilježili su poslovanje najvećeg broja javnih preduzeća u RS u prošloj godini. U najvećoj dubiozi su „Elektroprivreda RS“ i „Željeznice RS“ koje su zajedno napravile gubitak težak oko 70 miliona KM. Jedinu značajniju dobit od pet miliona KM iskazale su „Šume Srpske“, dok su „Pošte RS“ imale simboličnu zaradu. Istovremeno, većina ovih preduzeća nastavila je da povećava ionako preveliki broj zaposlenih, analizirao je portal CAPITAL.ba.

Finansijski izvještaji javnih preduzeća pokazali su još jednom da su su ova preduzeća u velikim problemima, ali da se tim problemima niko ozbiljnije ne bavi. Najbolji primjer za to je nastavak zapošljavanja, iako se godinama govori o višku zaposlenih i potrebi smanjenja broja radnika u javnim preduzećima.

„Elektroprivreda RS“ završila je prošlu godinu sa gubitkom od većim od 40 miliona KM, najviše zahvaljujući ogromnim minusima hidroelektrana koje posluju u sistemu ERS. Ubjedljivo najveći gubitak od čak 24,3 miliona KM ostvarile su Hidroelektrane na Trebišnjici, slijede ih HE na Drini sa 13 miliona, dok su HE na Vrbasu imale minus od 3,6 miliona KM.

RiTE „Gacko“ i „Šume RS“ prednjače po novom zapošljavanju

Milionski gubici svakako nisu bili prepreka za nova zapošljavanja u okviru ERS, a najviše su zapošljavali oni koji i bez toga imaju najveći broj radnika – RiTE „Gacko“, „Elektrokrajina“ i HE na Trebišnjici.

Samo u RiTE Gacko broj zaposlenih lani je povećan za 134 radnika.

Direktor HE na Vrbasu Nedeljko Kesić tvrdio je ranije za CAPITAL da je jedan od glavnih razloga gubitka loša hidrologija u prošloj godini, ali i presuda u korist opštine Jajce koju je ovo preduzeće moralo da isplati.

Gubitak RiTE „Ugljevik“ posljedica je planiranog kapitalnog remonta postrojenja termoelektrane koji je trajao od početka jula do polovine decembra 2017. godine.

„U ovom periodu (110 dana) nije bilo proizvodnje električne energije, a time i prihoda iz osnovne dijeklatnosti uz istovremenu realizaciju rashoda po osnovu fiksnih i promjenjivih troškova koji su u tom periodu ostvareni, kao i povećanih troškova po osnovu kapitalnog remonta postrojenja termoelektrane“, navedeno je u obrazloženju uz finansijski izvještaj RiTE.

Kao i prethodnih godina, „Željeznice RS“ su i 2017. završile u milionskim gubicima. Minus ovog javnog preduzeća lani je iznosio 26,6 miliona KM. ŽRS su jedine smanjile broj radnika, ali pod pritiskom, u okviru procesa restrukturiranja koji će koštati 51 miliona evra za koliko se nedavno zadužila Republika Srpska.

S druge strane, „Šume“ i „Pošte“ su nastavile sa zapošljavanjem, a ova dva preduzeća su iskazala i pozitivan finansijski rezultat.

„Šume“ su, kako je nedavno izjavio direktor ovog preduzeća Risto Marić, ostvarile dobit od pet miliona KM iako je nekoliko šumskih gazdinstava imalo negativan rezultat. No, sa obzirom na spremnost Uprave Šuma za fiktivno prikazivanje dobiti prethodnih godina, izjave Marića i sada treba uzeti sa rezervom, o čemu je CAPITAL pisao.

Ono što je sigurno je da su „Šume“ lani povećale broj zaposlenih za 83.

IRB protiv zapošljavanja u „Poštama“

Simboličnu dobit od 76.924 KM ostvarile su i „Pošte Srpske“ i to zahvaljujući dobicima koji su utvrđeni direktno u kapitalu, s obzirom na to da je u bilansu uspjeha iskazan gubitak od 745.923KM. Istovremeno, ovo preduzeće, iako opterećeno velikim brojem radnika i lani je zapošljavalo tako da je ukupan broj zaposlenih povećan za 24.

Upravo je zapošljavanje bilo jedna od glavnih zamjerki koju je Investiciono-razvojna banka RS, kao većinski vlasnik „Pošta“, imala na nedavno održanoj Skupštini akcionara na čijem je dnevnom redu bio plan poslovanja ovog javnog preduzeća.

„Banka skreće pažnju na trend povećanja broja radnika što je vidljivo poređenjem ovog i prethodnog plana poslovanja. U planu poslovanja je predviđeno povećanje broja radnika sa 2.287 na 2.320 radnika u 2018. godini, iako se kumulativno gledano troškovi radne snage smanjuju, što je nije logično, posebno kad se ima u vidu da se povećava broj radnika sa SSS i većom stručnom spremom.  Banka napominje da se ovo Društvo već duže vremena suočava sa viškom radnika“, rekla je predstavnik IRB-a na toj sjednici.

Ekonomisti: Uprava bez odgovornosti za loše rezultate

Ekonomista Dragan Janjić kaže za CAPITAL da je kod proizvođača struje u okviru ERS u prošloj godini vidljiv veliki gubitak, posebno hidroelektrana.

„Posmatrajući finansijske izvještaje hidroelektrana može se zaključiti da je problem na prihodovnoj strani, odnosno konkretno u prihodu od prodaje učinaka. U 2017. godini hidroelektrane su zbirno prihodovale manje oko 49 miliona KM što nije malo. Taj pad može biti rezultat pada proizvodne aktivnosti, što se na kraju odrazilo i na finansijski rezultat“, kazao je Janjić.

Prema njegovim riječima „Elektroprivreda“ je i pored ovog gubitka stabilan sistem.

„Cijena struje kod nas je skoro najjeftinija u regionu i to onemogućava upravu da ostvari neke bolje rezultate, ali sigurno je da se mora povesti računa i na troškovnoj strani. Međutim, sistem ERS je i dalje finansijski stabilan“, rekao je Janjić

Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Predrag Duduković kaže da javna preduzeća godinama unazad ostvaruju gubitke, a istovremeno predstavljaju mjesta na kojima su moguća nova zapošljavanja po političkim linijama i da niko ne snosi odgovornost za to.

„Nikada niko nije odgovarao za negativno poslovanje, uglavnom se nađe način da se opravda taj negativan rezultat, tako da oni koji upravljaju javnim preduzećima nemaju nikakvu odgovornost. Sve dok je tako, odnosno dok oni koji vode ta preduzeće ne budu imali materijalnu i krivičnu odgovornost za ono što rade, vjerovatno ćemo i dalje imati trend ostvarivanja negativnih rezultata, a s druge strane povećanje broja zaposlenih koje svakako nije opravdano“, rekao je Duduković

Govoreći o poslovanju preduzeća iz sistema ERS on je rekao da loši klimatski uslovi jednim dijelom jesu uticali na lošiji rezultat, ali da to sigurno ne može biti razlog ovolikog gubitka.

„Te razloge treba tražiti na drugim mjestima koji možda nisu realni“, zaključio je Duduković.

CAPITAL: Marina Čigoja

Ključne riječi:  ers, gubitak, hidroelektrane, izbor, izdvajamo, javna preduzeca, poste, predrag dudukovic, radnici, sume, vazno, zaposljavanje, zeljeznice rs