Ova brojka je približna onoj iz 2017. godine. Najviše investicija u godini iza nas stiglo je iz Rusije, tačnije, 140,2 miliona maraka.

“Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 145,6 miliona КM, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 135,8 miliona, u oblasti trgovine na malo 87,7 miliona te u proizvodnji baznih metala 52 miliona maraka”, Centralna banka BiH.

Svaka investicija je dobrodošla za BiH, poručuju ekonomisti. Ipak, kako kažu, nedovoljno je stranih investicija.

Dalo bi se, pričaju, na mnogo čemu poraditi kako bi BiH postala privlačnije mjesto investitorima. Kažu, u stvaranju neprivlačne slike za investitore, najveću ulogu je odigrala politička nestabilnost na zajedničkom nivou.

“Mi imamo, na neki način, tu nesreću da imamo vrlo malo, posebno kada govorimo o stranim investicijama, jer čini mi se da investitori nisu 100 odsto sigurni za ulaganje na ovim našim prostorima. Prije svega, mislim da je tu najveći problem politička situacija, gdje, u suštini, ne možemo nikako da uredimo te odnose, da tu politiku na neki način stavimo sa strane, a da ekonomija izbije u prvi plan i da potencijalni investitor vidi da ovdje imamo stabilnu situaciju, da imamo stabilno političko okruženje, da, jednostavno, njegov kapital koji on bude ulagao ovdje će biti siguran i da će moći da uvećava isti”, istakao je Predrag Duduković, Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT.

Kada je situacija obrnuta, bilježe se negativni tokovi. Odnosno, sve je manje investiranja iz BiH u inostranstvo.

Ekonomisti tvrde, domaće kompanije se teško odlučuju na ovakav potez, jer je tržište EU za njih nepoznato i pitanje je kako će taj njihov kapital tamo proći. ATV