Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

    29. Jula 2025. — 14:53

    Kupovina zgrada među najvišim prioritetima Vlade Srpske

    29. Jula 2025. — 13:48

    Ministar iz medija dobija informacije o stanju u „Šumama“

    29. Jula 2025. — 12:31

    Radnici „Lutrije“ nezadovoljni jer nisu dobili regres

    29. Jula 2025. — 12:12
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    29. Jula 2025. — 14:04

    Za pola godine ugovorene koncesije od 337 miliona KM

    26. Jula 2025. — 10:45

    Crna Gora pred novom arbitražom vrijednom 300 miliona dolara

    25. Jula 2025. — 14:24

    NIS zbog OFAC-a izabrao novog predsjednika i potpredsjednika odbora direktora

    25. Jula 2025. — 12:26

    NLB Banka Banja Luka omogućila Apple Pay za svoje klijente u Bosni i Hercegovini

    29. Jula 2025. — 18:21

    Pad cijene akcija RŽR „Ljubija“

    29. Jula 2025. — 15:50

    Promet na Banjalučkoj berzi samo 245 KM

    28. Jula 2025. — 16:00

    Srpska ide u novo zaduženje obveznicama

    28. Jula 2025. — 09:59

    Pad cijene akcija RŽR „Ljubija“

    29. Jula 2025. — 15:50

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi

    25. Jula 2025. — 10:52

    Srpska najviše izvozila u Hrvatsku

    23. Jula 2025. — 08:09

    Klimatske katastrofe stvaraju “novu tržišnu realnost” za osiguravajuće kuće

    20. Jula 2025. — 13:10

    Na platformi “Temua” postoje nelegalni proizvodi

    29. Jula 2025. — 08:16

    Od septembra radne nedjelje za samostalne trgovce u FBiH

    24. Jula 2025. — 14:50

    Trgovački lanac u Hrvatskoj kažnjen jer je davao popuste

    23. Jula 2025. — 11:27

    Agencije za nadzor nad tržištem BiH: Upitna sigurnost proizvoda s Temu

    23. Jula 2025. — 11:15

    Srpsku za šest mjeseci posjetilo 238.899 turista

    29. Jula 2025. — 09:58

    Građani Srpske najviše ljetuju u Crnoj Gori i Hrvatskoj

    28. Jula 2025. — 09:50

    Već 250.000 posjeta na Panonskim jezerima

    27. Jula 2025. — 15:30

    Stranci za pet mjeseci u Crnoj Gori potrošili 16 miliona manje

    26. Jula 2025. — 12:20

    Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

    29. Jula 2025. — 14:53

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    29. Jula 2025. — 14:04

    Andrić: Tona peleta od 360 do 450 KM

    29. Jula 2025. — 10:30

    Petrović: Godina izrazito hidrološki nepovoljna

    27. Jula 2025. — 12:20
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Američki startap tvrdi da može da pretvori živu u zlato

    28. Jula 2025. — 09:00

    Tesla izgubila milijarde dolara prodajom bitkoina

    25. Jula 2025. — 16:49

    Gdje živi najviše milionera u Srbiji?

    25. Jula 2025. — 08:01

    Kako je BlackRock postao finansijski gigant: Od 69 milijardi do 12,5 triliona dolara

    23. Jula 2025. — 09:41

    Evro tone nakon trgovinskog sporazuma s Amerikom

    29. Jula 2025. — 14:40

    Rusija zabranila izvoz goriva do 31. avgusta

    29. Jula 2025. — 12:21

    Njemačka vlada tone u dugove

    29. Jula 2025. — 08:59

    SAD i EU postigle trgovinski sporazum

    28. Jula 2025. — 10:50
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Istraživali smo koliko opštine sa rudnicima prihoduju od taksi za promjenu namjene zemljišta: Rudnici rade, zemlja ostaje netaknuta

Istraživali smo koliko opštine sa rudnicima prihoduju od taksi za promjenu namjene zemljišta: Rudnici rade, zemlja ostaje netaknuta

adminadmin7. Septembra 2019. — 14:19Nema komentara7 minuta čitanja

GACKO, Rudnici sa površinskom eksploatacijom u budžete lokalnih zajednica ne uplaćuju sredstva po osnovu takse za promenu namene zemljišta. Da li zato što zemlja ostaje netaknuta uprkos tome što rudnici rade ili je razlog daleko prozaičniji – nepoštovanje zakona koje prolazi nekažnjeno.

 

Zakon je jasan. Za promenu namene zemljišta investitor mora da plati naknadu. I to pre eksploatacije. Ali, što ovde važi za vola, ne važi za Jupitera. U konkretnom slučaju, ono što građani moraju da plate, pojedina preduzeća nisu u obavezi.

Tipičan primer je ZP Rudnik i TE Gacko koje, prema okvirnim procenama, na ime naknade za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko, tačnije rudarsko zemljište, opštini duguje 4,8 miliona maraka. Budući da se od ukupne naknade, 70% uplaćuje u opštinski, a 30% u republički budžet, znači da je i RS oštećena za nešto više od 2 miliona.

Eksploatacija bez koncesije i bez dozvole

Koliki je značaj poljoprivrednog zemljišta možemo naslutiti na osnovu podatka da je potrebno hiljadu godina da se stvori jedan centimetar humusa! Ideja samog zakona koji je naložio plaćanje naknade za pretvaranje namene zemljišta zato je i bila da se ograniči ili uspori smanjivanje poljoprivrednih površina jer je njihova vrednost neprocenjiva. Ovo bogatstvo, pokazuje i primer iz Gacka, na žalost, uzimamo zdravo za gotovo.

Trenutno površina rudnika sa odlagalištima, dakle devastiranog zemljišta, zauzima oko 25 kvadratnih kilometara što je skoro dva puta više od površine koju zauzima sam grad. Kopalo se nemilice, ali se o prirodi nije vodilo računa, pa su rekultivisane površine na nivou statističke greške kao i razoreno zemljište za koje je plaćena naknada.

Ipak, u opštini Gacko tvrde da su uradili sve što su mogli da naplate ovu taksu. Problem su i republički organi koji okreću glavu na drugu stranu i tolerišu nezakonito ponašanje. Načelnik Odeljenja za urbanizam i građevinarstvo u opštini Gacko Aleksa Zelenović kaže da opciji utuženja nisu pribegli jer su lokalna samouprava i RiTE Gacko međusobno povezani.

 

 “U poslednjih 5 do 6 godina, od vremena kada je urađena hitna intervencija na sanaciji Gojkovića potoka i izgradnje Istočne obilaznice u polju D, mi smo izdali lokacijske uslove, ali nije izdata građevinska dozvola. Razlog je što bi morala da bude plaćena naknada za promenu namene zemljišta. Potom se počelo sa radovima u polju C čija je površina ogromna. Za to polje nije određen koncesionar iako se tu radovi izvode i eksploatiše ugalj dugi niz godina. Za polje C je ministarstvo izdalo lokacijske uslove za ekspoataciju, ali dozvolu za eksploataciju ne može izdati pre nego što se odredi koncesionar”, objašnjava Zelenović i tvrdi da odgovornost za dato stanje nije na lokalnoj vlasti.

“Opština je reagovala dopisom prema ministarstvu koje je naše pitanje ostavljalo bez odgovora. U lokacijskim uslovima koje je izdato za polje C decidno stoji mišljenje organa po kojem se mora platiti promena namene odmah po ulasku u posed. I to je prihod svake opštine, svake lokalne zajednice. S obzirom da građani za jedan plac površine 300-350 kvadrata plaćaju taksu od 300 do 350 maraka, logično je da i preduzeće izvrši svoju zakonsku obavezu. Izgleda da neko mora da plati, a neko ne”, konstatuje Zelenović.

Ipak, utisak je da se na zakonskim dugovanjima na ime takse najviše insistiralo za skupštinskom govornicom kada se ovaj argument koristio kao oružje u političkoj borbi. Tada se odbornicima SNSD-a koji su istovremeno i rukovodioci u RiTE Gacko, prigovaralo za nedostatak ljubavi prema svom gradu. Ovi su, pak, odgovarali da opština treba da preduzme sve što je u njenoj moći da naplati ta potraživanja, ako ona uopšte postoje.

Legenda o lokal-patriotizmu sa senkom

Presedan u plaćanju pomenute naknade je napravljen 2013. godine kada je za v.d. direktora RiTE Gacko imenovan Rajko Papović. On je na tom mestu bio samo pet meseci, da bi ga krajem oktobra smenio Milinko Milidrag. No, u kratkom vremenu koje je proveo na čelu preduzeća, Papović je gotovo ušao u legendu donevši odluku da RiTE u budžet opštine uplati taksu za promenu namene zemljišta što je protumačeno kao vrhunski izraz lokal-patriotizma.

 

Uplatio naknadu za prfu fazu polja C i ušao u legendu – Rajko Papović

“Renta je uplaćena za deo polja C u iznosu od 350 hiljada maraka kada je direktor bio Rajko Papović. To je prva faza polja”, pojašnjava Zelenović.

Senku na ovaj izraz odanosti lokalnoj zajednici baca činjenica da je te 2013. godine opština raspisala tender za asfaltiranje puta u MZ Brljevo u kojoj je i rodno selo direktora Papovića. Radove je dobilo preduzeće “Antikorozija” u vlasništvu njegovog brata Dragutina Papovića, koje je verovatno i najčešći izvođač asfaltiranja seoskih puteva u opštini Gacko. Pomenuto asfaltiranje je budžet koštalo nešto više od 460 hiljada maraka. Poznavaoci prilika iz tog perioda su nam rekli da podudarnost nije slučajna. Aleksa Zelenović koji je i tada bio na čelu Odeljenja za urbanizam i građevinarstvo kaže da nije upoznat sa tim okolnostima niti je donosio tu odluku.

Inspekcije gledaju na drugu stranu

Na žalost, problem devastacije zemljišta nije jedini. Odvajanje i čuvanje humusa, kao i sama rekultivacija, rukovodioci RiTE Gacko posmatrali su kao trošak. Bilo je brže i jednostavnije zemlju i jalovinu transportovati na odlagalište čime su bespovratno izgubljeni milioni kubika humusa.  A zbog širenja odlagališta, delovi rekultivisanih površina su ponovo zasipani jalovinom.

 

 

Na ove primere kriminalnog ponašanja prema životnoj sredini izostao je pritisak javnosti, ali i adekvatna reakcja lokalne vlasti. No, Aleksa Zelenović se ne slaže sa tim.

“Nadležnost kontrole je na republičkom nivou, u domenu poljoprivredne, ekološke i rudarska inspekcija. Jednom je poljoprivredni inspektor obilazio RiTE i povukao se. Meni je lično obećao da će doći po pozivu ponovo da napravi zapisnik i rešenje o neophodnosti uplate rente. Ali, ništa od toga. Poslednja instanca je tužba kojom bi se definisala i visina dugovanja i kamate. Tačno je da godine prolaze, ali opštna i TE su vezane na neki način i to novac koji će morati uplatiti, da li odjednom, da li u više rata” kaže Zelenović i dodaje da bi se te pare upotrebile za razvoj poljoprivrede i seoske infrastrukture.

Pominje i da je ekološki inspektor izricao kazne za pravno i fizičko lice, ali i da to nije dalo nikakav rezultat.

Možda izgleda čudno

U opštini Ugljevik, u Odeljenju za urbanizam su bili iznenađeni pitanjem jer, kako su rekli, poslednjih godina nisu imali zahteve za promenu namene zemljišta. I to ne samo za rudnik nego ni za kamenolom. Takođe, nisu imali podatak koliko je u prethodnim decenijama po tom osnovu budžet prihodovao.

 

 

„ Može da izgleda čudno ako imamo na umu da Termoelektrana radi bez prekida i, logično je da se rudnik širi. Ali u poslednjih 6 godina sigurno nismo imali zahteva za pretvaranje zemljišta”, rekli su nam službenici pomenutog Odeljenja uz pretpostavku da je to preduzeće RiTE Ugljevik završilo u prethodnom periodu.

“Tačno je da opštinski organ rešava predmete ove vrste, ali je ministarstvo aktivno uključeno budući da im kompletirani predmet šaljemo da daju smernice”, naglasili su oni.

Iako snimci iz vazduha pokazuju da je površina rudnika impozantna, ni budžet opštine Stanari nije mnogo prihodovao od promene namene zemljišta.

 

 

Prema zvaničnim informacijama rudnik zauzima 19% površine opštine ili nešto više od 3 hektara. U opštini Stanari ističu da preduzeće EFT, koje je vlasnik rudnika i termoelektrane u ovom mestu, ispunjava sve svoje zakonske obaveze. Kada je u pitanju promena namene zemljišta, ovo preduzeće je opštinskoj upravi do sada podnelo dva zahteva u iznosu oko 2 hiljade maraka.

Imajući na umu zakon koji je definisao da se naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje u visini katastarskog prihoda za to zemljište za tekuću godinu uvećano za 500 puta za prvu klasu, 400 za drugu, 300 za treću itd., teško je zamisliti da vekovni prihod sa neke parcele, ma kako mala i nekvalitetna bila, iznosi 2 hiljade maraka, koliko je, eto, izračunat u Stanarima.

To je, po svemu sudeći, mera našeg odnosa prema neobnovljivim resursima, ali i onima kojima u nasledstvo treba da ostavimo zemlju.      Direkt

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)*

 

gacko izbor rite stanari ugljevik vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članak“Srbija među najboljim sredinama za startap kompanije i inovacije”
Sljedeći članak Čubrilović: Stvoriti uslove za bliže kontakte privrednika

Povezani članci

ENERGETIKA 132 minute čitanja

Najveći proizvođač litijuma na svijetu traži pomoć države

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Poljoprivreda i drvna industrija BiH potencijali za veći izvoz u EU

29. Jula 2025. — 14:5325 minuta čitanja

Spoljnotrgovinski deficit BiH sa EU u ovom periodu iznosio je 2,3 milijardi KM

Kupovina zgrada među najvišim prioritetima Vlade Srpske

29. Jula 2025. — 13:48

Ministar iz medija dobija informacije o stanju u „Šumama“

29. Jula 2025. — 12:31

Radnici „Lutrije“ nezadovoljni jer nisu dobili regres

29. Jula 2025. — 12:12

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti