Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    “Autoprevoz” prodao 34 dunuma zemljišta

    11. Jula 2025. — 14:12

    Brat Novaka Đokovića ugasio firmu u Banjaluci

    11. Jula 2025. — 09:48
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    „Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

    11. Jula 2025. — 16:38

    Neto devizne rezerve Srbije povećane

    11. Jula 2025. — 14:52

    Koliko duguje BiH, a koliko zemlje u regionu, ko je najveći dužnik?

    11. Jula 2025. — 11:28

    Spoljni dug Srbije oko 50 milijardi evra

    11. Jula 2025. — 09:01

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Tramp uvodi carine od 30 odsto na svu robu iz BiH

    8. Jula 2025. — 09:12

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Booking ide na sud zbog optužbi na podizanje cijena smještaja

    2. Jula 2025. — 16:58

    Osrednji rod voća, čekaju nas veće cijene

    12. Jula 2025. — 13:52

    Zašto poljoprivrednici u Srpskoj izbjegavaju osiguranje?

    12. Jula 2025. — 11:00

    Ratari prepušteni berzi i volji mlinara

    11. Jula 2025. — 07:38

    Trampove carine smanjuju izvoz BiH u SAD

    10. Jula 2025. — 15:49
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese Unije

    12. Jula 2025. — 16:50

    Tramp najavio carine od 30 odsto za EUi Meksiko

    12. Jula 2025. — 15:46

    Novi talas stečajeva zahvatio Njemačku

    12. Jula 2025. — 12:00

    Stopa nezaposlenosti u Kanadi pala na ispod sedam odsto

    12. Jula 2025. — 09:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Internet bankarstvo koristi 21,9 odsto populacije u BiH

Internet bankarstvo koristi 21,9 odsto populacije u BiH

Svjetlana ŠurlanSvjetlana Šurlan20. Februara 2021. — 11:455 komentara3 minute čitanja
internet
FOTO: Pixabay

SARAJEVO – U BiH je 72,8 odsto domaćinstava prošle godine imalo pristup internetu, što je više za 0,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, 92,9 odsto koristi mobilne telefone, dok 97 odsto ima TV aparat, pokazuje istraživanje koje je sprovela Agencija za statistiku BiH.

Foto: Pixabay

Rezultati istraživanja pokazali su da 91,4 odsto domaćinstava koja imaju djecu ispod 16 godina imaju pristup internetu, te da 65,5 odsto onih koja nemaju djecu ispod 16 godina, takođe imaju pristup internetu.

Internet priključak u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja – u gradskim sredinama 75,4 odsto domaćinstava ga ima, a u ostalim sredinama 70,7 odsto.

Iz Agencije navode da je jaz u pristupu domaćinstava internetu vidljiv u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku, tako da pristup internetu većinom imaju domaćinstva sa mjesečnim primanjima većim od 1.000 KM (93,8 odsto), 1.500 KM (95,3 odsto), odnosno prihodima većim od 2.500 KM (97,6 odsto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 500 KM iznosi svega 42,2 odsto.

Rezultati su pokazali da je 65,7 odsto pojedinaca koristilo računar (personalni računar, tablet, laptop i ostale prenosne uređaje, osim pametnog telefona) u posljednja tri mjeseca, 23,8 odsto pojedinaca nikada nije koristilo računar, 7,6 odsto pojedinaca računar nije koristilo više od godinu dana, a 2,9 odsto računar nije koristilo više od tri mjeseca, a manje od godinu dana.

Iz Agencije navode da je 73,2 odsto pojedinaca u posljednja tri mjeseca zadnji put koristilo internet, 23,1 odsto nikada nije koristilo internet, 2,5 odsto pojedinaca koristilo je internet prije više od godinu dana, a 1,1 odsto koristilo je internet prije više od tri mjeseca, a manje od godinu dana.

Prema istraživanju, oko 77,8 odsto muškaraca koristi internet, te 69,3 odsto žena.

Prema radnom statusu 91,3 odsto zaposlenih lica koja su učestvovala u istraživanju koristilo je internet u zadnja tri mjeseca, 77,7 odsto nezaposlenih osoba, svi studenti (100 odsto), te 48,8 odsto ostalih (penzioneri, neaktivne osobe).

Kada je riječ o razlozima korištenja interneta u BiH u privatne svrhe ove godine, 90,6 odsto je navelo da je to zbog telefoniranja i video-poziva, 78 odsto zbog slanja onlajn poruka preko “Skajpa”, “Vajbera”, “Vocapa”, “Mesindžera” i drugih aplikacija, 68,3 odsto zbog učešća na društvenim mrežama, 67,2 odsto zbog traženja informacija o robama i uslugama, a 65,6 odsto zbog čitanja internet portala, časopisa i onlajn novina.

Populacija od 65 do 74 godine starosti najčešće je koristila internet za telefoniranje preko interneta i za video-pozive, i to 97,1 odsto, u populaciji od 16 do 24 godine njih 87 odsto najčešće je koristilo internet za učešće na društvenim mrežama, slanje poruka preko “Skajpa” i ostalih navedenih aplikacija najviše je koristila internet populacija od 65 do 74 godine (85,7 odsto).

U BiH usluge internet bankarstva najviše koristi populacija od 35 do 44 godine i taj procenat iznosi 21,9 odsto.

Istraživanje je vršeno na uzorku od 6.457 domaćinstava, a podaci su prikupljeni putem telefonskog anketiranja.

Za ova istraživanja su uključena samo ona domaćinstva koja imaju bar jednog člana koji ima između 16 i 74 godine. Srna

internet
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakRyanair još jednom odgađa nove letove iz Beča za Banjaluku i Pulu
Sljedeći članak Gubitak INA-e 84,3 miliona evra

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese Unije

Svijet 01 minuta čitanja

Tramp najavio carine od 30 odsto za EUi Meksiko

5 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Direkt 20. Februara 2021. 14:42

    U jednoj banci mobilno bankarstvo košta 2 KM mjesečno (ne računajući račun i karticu, što se dodatno mjesečno tarifira), dok u jednoj drugoj je 10 KM mjesečno (takozvani paket usluga računa), dok jedna treća banka je još bolja, ona naplaćuje paket usluga računa čak 16.90 KM mjesečno, tako da, nije ni čudo, zašto mali broj građanstva kod nas, koristi mobilno bankarstvo, uprkos sveprisutnoj rasprostranjenosti digitalnih tehnologija, u mnogim domaćinstvima, tako da, kada bi banke prestale mjesečno da tarifiraju mobilno bankarstvo, zajedno sa prestankom mjesečnog tarifiranja računa i kartice, broj korisnika mobilnog bankarstva, (odgovorno tvrdim) bi se povećao na čak između 90 i 100 odsto, što je više i od stope broja domaćinstava, koje imaju internet priključak (jer oni koji nemaju internet priključak, ne znači da nemaju i internet, s obzirom da živimo u doba Wi-Fi interneta). Ukratko, što je besplatno i Bogu je drago. U Njemačkoj, korisnici usluga N26 banke su, što bi se reklo i stare i mlade generacije, tako da, kad su osnovne bankarske usluge besplatne i oni koji su stariji se snađu, jer, na kraju krajeva, ako može na klik (tj. na tap), umjesto čekanja u redu, onda bolje je na klik, još ako nema prepreka (ako je besplatno), onda svima paše. Kao kod Skype-a. Krajnje je vrijeme da se i banke kod nas, prilagode najnovijem modernom dobu i prestanu da naplaćuju osnovne usluge, kako bi narod što više prihvatio moderne tehnologije, a banke koristile besplatno bankarstvo, da se bolje još bolje povežu sa klijentima.

    Odgovori
  2. napor 20. Februara 2021. 17:21

    kako ti se da pisati

    Odgovori
  3. Direkt 20. Februara 2021. 21:17

    Piši i ti. Ko ti brani? :)))

    Odgovori
  4. DIrekt odgovor 22. Februara 2021. 09:20

    @Direkt, Banke nude manju proviziju ako se računi plaćaju elektronskim servisima, tako da nije cijena usluge jedini problem. Trajni nalog je uglavnom besplatan pa se opet jako malo koristi.
    Recimo, MUP i Grad Banja Luka ne priznaju potvrdu o izvršenom plaćanju ako nije papirni “peti primjerak”. Mada i oni kroz elektronske kanale u realnom vremenu mogu provjeriti da li je uplata izvršena i to im je sigurnije od “petog primjerka”.
    Kako da ljudi koriste elektronske servise kada platu dobijaju “na ruke” u kešu, kada nisu prijavljeni.
    Prebaciti sav problem na tarife banaka je smiješno.

    Odgovori
  5. Direkt 22. Februara 2021. 19:04

    Ovu situaciju bi elektronski potpis “ispeglao”, jer bi tada administracija, priznavala elektronsku uplatu, što bi dovelo do toga da mobilno bankarstvo, zaživi još više, dok sniženje naknada bi podstaklo ljude, da koriste mobilno bankarstvo još ćešće, tako da bi banke na veću količinu posla, mogle uprihodovati istu ili veću količinu novca. Od elektronskog potpisa i njegove primjene, zavisi dalji razvoj bankarstva u BiH, kao i od sniženja naknada i ukidanja nekih (poput naknade za održavanje računa, mobilnog bankarstva i kartice).

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Šume Srpske“ u minusu šest miliona maraka

11. Jula 2025. — 16:3803 minute čitanja

Blaško Kaurin potvrdio da će prvo polugodište završiti u minusu

BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

11. Jula 2025. — 14:56

“Autoprevoz” prodao 34 dunuma zemljišta

11. Jula 2025. — 14:12

Brat Novaka Đokovića ugasio firmu u Banjaluci

11. Jula 2025. — 09:48

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti