Hrvatska se okreće solarnoj energiji
02.03.2021. / 9:30
ZAGREB , Savjet predsjednika Hrvatske za energetsku tranziciju u ponedjeljak je usvojio i predao Vladi smjernice za podsticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i preduzetnika, s ciljem da se ugrade u zakone koji su pripremaju.
foto: tacno.net
To su zakoni o obnovljivim izvorima energije te o tržištu električne energije.
Time bi se obezbjedili preduslovi za priključenje novih sunčevih elektrana u mreži prijenosa i distribucije električne energije.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović naglasio je da je energetska obnovljivost s naglaskom na sunčevu energiju važna tema za Hrvatsku i da se on lično time zanima, jer vjeruje da Hrvatska u tome može napraviti više nego do sada.
“Hrvatska može biti energetski neovisnija i bolja i to je životno pitanje, jer kada se samo pogleda kakvi su trendovi u prometu vidljivo je da će i automobili uskoro biti na struju ili hibridni i trebalo bi poticati ljude da koriste te mogućnosti”, istakao je Milanović.
Ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislav Ćorić je istakao da je fokus na sjednici bio na solarnoj energiji, u čemu Hrvatska ima prostora za iskorak, a što je naznačeno i Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom planu.
“To se odnosi na desetke tisuća krovova kućanstava koji bi sa solarnim panelima mogli proizvoditi električnu energiju, a to će se naći i u dva zakona koji će idućih mjeseci biti poslani u Sabor”, rekao je.
Time bi se, dodaje, otvorila i mogućnost za povećanje udjela solarne energije i ubrzala dinamika primjene takvih rješenja.
Predsjednik Savjeta Julije Domac je naglasio da je ovo prvi put da se o takvoj temi razgovara između predsjednika i Vlade, što je ocijenio izuzetno važnim jer Hrvatska zaostaje sa sunčevom energijom za naprednim zemljama.
“Zaključili smo da ćemo zajedno raditi na tim pitanjima i vjerujemo da do kraja 2050. godine svaki građanin će moći sam proizvoditi energiju, a smjernice su te koje daju rješenja”, rekao je.
Ministar Ćorić je naglasio da je ulaganje u solarne panele prilično isplativo, to nije više tako skupo kao prije i da je važna i informisanost građana o tome. Po podacima koje je iznio, za standardni krov porodične kuće treba uložiti oko šest hiljada evra pet kilovata (kW) električne energije, a ako npr u Dalmaciji ima 1.150 sunčanih sati godišnje ta bi se investicija mogla zatvoriti za manje od osam godina.
Razmišlja se i o podsticanju domaćinstva putem nekih kredita, a i država će, kako je najavio Ćorić, u narednom periodu izdvojiti određena sredstva za sufinansiranje domaćinstava pri čemu će se ići ka ugradnji solarnih panela na objektima u kojima se živi, a ne onima koji se iznajmljuju, kao što su apartmani u kojima se obavlja djelatnost i ostvaruje prinos.
I Milanović je iznio dva ključna razloga zašto se to ne bi sufinansiralo apartmanima – ako netko živi od apartmanske rente, već je stimulisan paušalnim porezom i da mu se još sufinansiraju solari to bi bilo previše.
S druge strane, netko u požeškoj dolini, gdje je vrijednost kuća trenutno oko 20 000 evra, tu je veća osnova za sufinansiranje i to je jednostavno društvena pravda, istaknuo je Milanović.
Prema smjernicama usvojenim na sjednici Savjeta, električna energija iz sunčanih elektrana u EU čini prosječno pet odsto ukupno proizvedene električne energije, a u Hrvatskoj je taj udio tek 0,4 odsto. Da bi Hrvatska dostigla bar prosjek EU-a treba instalirati barem 800 MW sunčanih elektrana, što je bitno više nego postojećih oko 100 MW, navodi se u smjernicama. Seebiz
Tagovi: hrvatskasolarna energijatrziste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
