Hrvatska kontrola nad srpskim tržištem
17.06.2013. / 7:26
BEOGRAD, Ivica Todorić, vlasnik trgovinskog lanca „Idea“, kupovinom „Merkatora“ postao je najmoćniji privrednik u Srbiji.
Pitanje zadržavanja „Merkatora“ u slovenačkom vlasništvu do prije samo nekoliko mjeseci bilo je pitanje nacionalnog interesa Slovenije. Slovenački politički vrh, međutim, prošle nedjelje očigledno je odustao od tog stava, pa je dao zeleno svjetlo „Novoj ljubljanskoj banci“, koja je u većinskom vlasništvu države Slovenije, da svoj udio u najvećem slovenačkom trgovinskom lancu proda koncernu „Agrokor“ hrvatskog tajkuna Ivice Todorića.
Prema informacijama kojima „Akter“ raspolaže, odluka o prodaji većinskog paketa akcija donijeta je znatno ranije nego što je informacija o tome dospjela u javnost.
Saglasnost o toj transakciji prva je dala „Pivara Laško“, odnosno nadzorni odbor te kompanije, koja je i ranije bila najzainteresovanija za prodaju. „Pivara Laško“ inače ima 23,34 odsto dionica u „Merkatoru“, ali i više od 400 miliona evra obaveza prema bankama, pa ne čudi što je prva dala saglasnost o prodaji. Pored „NLB banke“ i „Pivare Laško“ u prodajnom konzorcijumu „Merkatora“ su još i „Pivovarna Union“, „Nova kreditna banka Maribor“, „Gorenjska banka“, „Prvi faktor – Faktoring“, „Radenska“, „Banka Koper“, banka „Hypo Alpe Adria“, Nacionalna finansijska družba NFD, „Banka Celje“ i „NFD holding“.
Iako su pojedini slovenački finansijski stručnjaci predviđali da bi u borbu sa „Agrokorom“ moglo da uđe još šest ozbiljnih potencijalnih investitora, to se nije desilo. Naime, kompanija ING, koja je bila savjetnik konzorcijuma u procesu prodaje, sastavila je listu od čak 28 potencijalnih kupaca kandidata za preuzimanje „Merkatora“. Najpoznatiji među njima bili su „Aldi“, „Bila“, „Tesco“, „Wallmart“.
Dakle, „Merkator“ je u vlasništvu hrvatskog tajkuna Ivice Todorića uprkos protivljenju slovenačke javnosti i državnog vrha, koji su i ranije pokušaje preuzimanja od strane hrvatskog „Agrokora“ tretirali kao političko pitanje, a zadržavanje „Merkatora“ u državnom vlasništvu kao prioritetni nacionalni interes.
„Agrokor“ je ipak na kraju uspio u svojoj namjeri da postane vlasnik najvećeg slovenačkog trgovinskog lanca. Postavlja se pitanje kako će slovenački državni vrh, odnosno Vlada, braniti tu transakciju u javnosti? Dobro upućeni u politička dešavanja procjenjuju da će preuzimanje „Merkatora“ sadašnja Vlada teško odbraniti u javnosti.
Podrška Evropske banke za obnovu i razvoj
Prije nego što je prošle nedjelje „Nova ljubljanska banka“ kao većinski vlasnik od slovenačke Vlade dobila zeleno svjetlo za prodaju svog udjela u „Merkatoru“, zanimljivo je da su dobri poznavaoci prilika i finansijski stručnjaci tako nešto i naslutili kroz kretanje cijene „Merkatorovih“ akcija na berzi.
Zanimljivo je da je, prema informacijama kojima „Akter“ raspolaže, „Agrokor“ u završnim pregovorima sa vlasnicima „Novoj ljubljanskoj banci“ ponudio 120 evra po akciji „Merkatora“, iako je vrijednost na berzi posljednjih dana porasla za 9,7 odsto, odnosno na 103 evra, budući da je od januara ove godine, kada je iznosila 116 evra, drastično padala.
U svakom slučaju, Ivica Todorić postao je vlasnik većinskog udjela u „Merkatoru“ za ukupno 450 miliona evra. Podsjetimo da je prošle godine za preuzimanje „Merkatora“ nudio 832 miliona. Prošlogodišnji pregovori sa „Agrokorom“ i pokušaj preuzimanja „Merkatora“ propali su zbog burnih događaja s političkom konotacijom, pa do prodaje nije ni došlo.
Prema tumačenju pojedinih predstavnika Vlade Slovenije, prodaja „Merkatora“ zapravo kasni godinu dana, kada je Ivica Todorić za akciju te kompanije nudio čak 221 evro, a ona je na berzi vrijedjela 167 evra. U međuvremenu vrijednost dionica na berzi drastično je padala, dok se istovremeno finansijska kriza u Sloveniji dramatično produbila.
U svakom slučaju, loše poslovanje i situacija u slovenačkim bankama i ukupna ekonomskom kriza u Sloveniji donijeli su sreću Ivici Todoriću i njegovom „Agrokoru“. I dok je sam Todorić prethodnih mjeseci ćutao o kupovinu, njegovi ljudi i on uporno su radili na konačnom preuzimanju.
Iako se stiče utisak u javnosti da bi Slovenci radije sebi odsjekli ruku nego dozvolili „Agrokoru“ da preuzme „Merkator“, vrlo je izvjesno da će ovog puta slovenačka javnost biti razočarana prodajom za razliku od prošlogodišnjeg ishoda, što se i u političkom smislu u skorijem periodu može kao bumerang vratiti sadašnjoj vladajućoj garnituri u Sloveniji.
Za sagledavanje pomalo neočekivane promjene stava slovenačkog političkog vrha, i praktično odustajanja od zadržavanja „Merkatora“ u vlasništvu države, treba ukazati na činjenicu da je Ivicu Todorića i njegovu kompaniju u ovoj transakciji snažno i zvanično podržala Evropska banka za obnovu i razvoj.
Budući da se, dakle, prethodnih godina slovenačka vlada, pa i javnost, oštro protivila prodaji „Merkatora“ Ivici Todoriću, zbog širenja njegovog ne samo poslovnog već i samim tim političkog uticaja u regionu, čini se da je slovenačka vlada zbog finansijske krize koja potresa tu zemlju satjerana u ćošak, i da joj više nije bilo važno ko će biti vlasnik „Merkatora“. Uzdaju se u to da će u tom trgovinskom lancu bar ostati proizvodi slovenačkih dobavljača. Da li će i u kojoj mjeri u budućnosti takav optimizam biti opravdan, ostaje da se vidi.
Monopol ili nešto između
Ivica Todorić postao je novi vlasnik „Merkatora“, što ga automatski čini gospodarom srpskog trgovinskog tržišta, na kojem već posluje njegov trgovinski lanac „Idea“.
Nimalo ne čudi njegova ambicija da pod svoju kontrolu stavi i najveći slovenački trgovinski lanac. Sada, kada je u tome konačno i uspio, on je postao nesumnjivi gospodar trgovine na Balkanu, a u Srbiji će osim ekonomske moći preko noći ojačati i svoj i ovako značajan društveno-politički uticaj.
Po ukupnom prihodu na godišnjem nivou koji danas ostvaruje u Srbiji „Agrokor“ je druga po veličini privatna kompanija u našoj zemlji, odmah iza „Delta holdinga“ Miroslava Miškovića. Kupovinom „Merkatora“ Todorić ne samo što postaje najveći trgovac u regionu, već automatski u Srbiji po veličini prihoda postaje prvi kapitalista. Lako je iz toga zaključiti da pored ekonomske dominacije u Srbiji širi i svoj društveni, i samim tim i politički uticaj.
Todorićev „Agrokor“ već godinama unazad pokazuje kontinuiranu tendenciju ka širenju u regionu. Sa 35.000 zaposlenih ta kompanija je tokom proteklih nekoliko godina preuzela više kompanija u različitim zemljama regiona. U Bosni su tako preuzeli „Ledo Čitluk“, „Sarajevski Kiseljak“ i „Velpro Sarajevo“, u Srbiji „Dijamant“, „Frikom“. „Idea“ je takođe u vlasništvu „Agrokora“.
Prije tri godine, u junu 2010. godine, „Agrokor“ je uložio više od 10 miliona evra u farmu za tov junadi u Futogu i otkupnu stanicu voća i povrća u Begeču, koje posluju u okviru zrenjaninske fabrike za proizvodnju ulja „Dijamant“, odnosno „Dijamant agrara“.
To ulaganje će se Ivicu Todoriću bez sumnje višestruko isplatiti, budući da Srbija ima visoku kvotu za izvoz junećeg mesa na tržište Evropske unije, ali je zbog nerazvijenog stočarstva ne može ispuniti, pa Todorić sutra i kad Hrvatska postane članica Evropske unije zadržava tu pogodnost.
Još prije tri godine na otvaranju farme u Futogu Todorić je najavio velika ulaganja u poljoprivrednu i prehrambenu industriju u Srbiji kao strateškom opredjeljenju „Agrokora“. Tu investiciju podržala je i Vlada Vojvodine. Otvaranju farme za tov junadi u Futogu i otkupnoj stanici u Begeču prisustvovao je i predsjednik pokrajinske Vlade Bojan Pajtić koji je, podsjećanja radi, tada rekao da su razvoj poljoprivrede i nova zaposlenja strateški cilj pokrajinske vlade, iako se broj od 160 zaposlenih na farmi u Futogu od tada do danas gotovo nije promijenio.
Ivica Todorić je praktično poslovanjem u Srbiji zatvorio krug od proizvođača do prodavca. Od njive do trpeze.
Uz zrenjaninski „Dijamant“ u vlasništvu „Agrokora“ je i mlin u Kikindi.
Zagrebački koncern „Agrokor“ je dosadašnjim preuzimanjem trgovačkih preduzeća u Srbiji, poput niškog „Angroprometa“, ulaganjem u gradnju vlastitih trgovina povećao udio na maloprodajnom tržištu Srbije sa 8,3 posto, koliko je imao 2009. godine, na 15 posto prije dvije godine. Ako se tome doda 22 posto udjela „Merkatora“ na tržištu, Ivica Todorić, odnosno „Agrokor“, postaje sasvim sigurno najveći trgovac u regionu, a pozicijom njegovih kompanija, tj. ukupnim udjelom na srpskom tržištu, mogla bi se u narednom periodu pozabaviti i antimonopolska komisija.
Prema podacima Komisije za zaštitu konkurencije „Agrokor“ u Srbiji ima 160 trgovina, a njihov najveći broj nalazi se u Vojvodini i Nišu, dok su najveći hipermarketi locirani u Beogradu. U „Ideinom“ lancu prije dvije godine bilo je zaposleno 4.500 ljudi. Iz podataka Agencije za privredne registre vidljivo je kako je u 2011. godini ostvarila prihod od 475 miliona evra.
Zanimljivo je što se „Idea“, prema posljednjem izvještaju APR-a, našla na 10. mjestu od 100 najvećih gubitaša. Prema rezultatima za prošlu godinu poslovala je sa gubitkom u iznosu od 3.944.972 dinara neto. Za razliku od prije dvije godine, u posljednjem izvještaju stoji da je broj zaposlenih u tom trgovinskom lancu 4.262.
U svakom slučaju, „Agrokor“ Ivice Todorića zajedno s „Merkatorom“ ostvarivaće godišnje prihode od 7 milijardi evra i zapošljavati 60.000 ljudi, a u budućnosti planira dalje širenje na tržišta regiona i ulazak na neka nova.
Ekonomska dominacija Ivici Todoriću donosi i širenje političkog uticaja, a prema saznanjima „Aktera“ značajan uticaj ostvaruje i u medijima. Dok u javnosti u Sloveniji za sada vladaju šok i nevjerica zbog preuzimanja „Merkatora “, Hrvatska podgrijeva priču o njegovoj nedodirljivosti navodeći da pod kontrolom već odavno drži hrvatske tabloide, koji nikada ništa kritički nisu pisali o njemu, iako je bio umješan u nekoliko afera.
Nedavno je prema „Forbsovoj listi“ Ivica Todorić označen kao najbogatiji biznismen u regionu. Vrijednost samo dijela njegovog prehrambeno-trgovačkog koncerna dostiže 573 miliona evra. Akter
Tagovi: agrokorekonomska krizaivica todorićmercatormonopolslovenacke banketoptrziste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
