Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Gradiška prva u Evropi koristi AI za otkrivanje kvarova u vodovodu

    25. Jula 2025. — 15:46

    Kraj stečaja u FG „Birač“ nakon 12 godina

    25. Jula 2025. — 15:02

    U ovu zgradu seli UIO BiH (FOTO)

    25. Jula 2025. — 12:37

    Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a

    25. Jula 2025. — 11:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Za pola godine ugovorene koncesije od 337 miliona KM

    26. Jula 2025. — 10:45

    Crna Gora pred novom arbitražom vrijednom 300 miliona dolara

    25. Jula 2025. — 14:24

    NIS zbog OFAC-a izabrao novog predsjednika i potpredsjednika odbora direktora

    25. Jula 2025. — 12:26

    BiH dobija berzu električne energije

    24. Jula 2025. — 15:53

    Budimpešta neće podržati sedmogodišnji budžet EU

    26. Jula 2025. — 15:45

    Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile ni marku od svojih 14 miliona

    26. Jula 2025. — 11:30

    Inflacija u BiH u junu najviša od avgusta 2023. godine

    26. Jula 2025. — 08:16

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi

    25. Jula 2025. — 10:52

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi

    25. Jula 2025. — 10:52

    Srpska najviše izvozila u Hrvatsku

    23. Jula 2025. — 08:09

    Klimatske katastrofe stvaraju “novu tržišnu realnost” za osiguravajuće kuće

    20. Jula 2025. — 13:10

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Od septembra radne nedjelje za samostalne trgovce u FBiH

    24. Jula 2025. — 14:50

    Trgovački lanac u Hrvatskoj kažnjen jer je davao popuste

    23. Jula 2025. — 11:27

    Agencije za nadzor nad tržištem BiH: Upitna sigurnost proizvoda s Temu

    23. Jula 2025. — 11:15

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Stranci za pet mjeseci u Crnoj Gori potrošili 16 miliona manje

    26. Jula 2025. — 12:20

    Paralisani „Sveti Stefan hoteli“

    24. Jula 2025. — 08:01

    Inspektori u BiH “češljaju” stanove na dan

    22. Jula 2025. — 10:42

    Na plaži u Crnoj Gori ležaljka 200 evra

    20. Jula 2025. — 14:14

    Šljive u Gradačcu skoro da i nema, uzgajivači u problemima

    26. Jula 2025. — 16:30

    Prevoznici traže povrat akciza na gorivo

    26. Jula 2025. — 14:50

    Za pola godine ugovorene koncesije od 337 miliona KM

    26. Jula 2025. — 10:45

    Popravlja se raspoloženje u njemačkoj privredi

    25. Jula 2025. — 15:51
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Tesla izgubila milijarde dolara prodajom bitkoina

    25. Jula 2025. — 16:49

    Gdje živi najviše milionera u Srbiji?

    25. Jula 2025. — 08:01

    Kako je BlackRock postao finansijski gigant: Od 69 milijardi do 12,5 triliona dolara

    23. Jula 2025. — 09:41

    Baron Tramp zaradio 40 miliona dolara od kripto poduhvata svog oca

    20. Jula 2025. — 16:24

    Rusija snizila kamatnu stopu

    26. Jula 2025. — 09:02

    Popravlja se raspoloženje u njemačkoj privredi

    25. Jula 2025. — 15:51

    Evropski berzanski indeksi u padu, skuplja nafta, jeftinije zlato

    25. Jula 2025. — 13:19

    Njemačke kompanije odlažu svoja ulaganja u SAD

    25. Jula 2025. — 08:37
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Globalni rast će se smanjivati, slijedi ‘otežano zaduživanje’ za ekonomije u razvoju

Globalni rast će se smanjivati, slijedi ‘otežano zaduživanje’ za ekonomije u razvoju

Svjetlana ŠurlanSvjetlana Šurlan12. Januara 2022. — 12:00Nema komentara6 minuta čitanja
pad dolara
Foto: Pixabay

WASHINGTON – Nakon snažnog oporavka u 2021, globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama COVID-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.

svjetska banka
Foto: Pixabay

“Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021, na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023, kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta. Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju”, saopšteno je iz Svjetske banke.

Dodaju da bi, u vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

“Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s COVID-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni  problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju“, rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

„Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika.”

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju.

Iz Svjetske banke dodaju da se očekuje da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s pet procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama.

“Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati četiri procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog  pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod”, navedeno je u saopštenju.

U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.

Najnoviji izvještaj Globalni ekonomski izgledi sadrži analitičke odjeljke koji daju aktuelni uvid u tri prepreke koje se javljaju i stoje na putu trajnog oporavaka u zemljama u razvoju.

Prvi odjeljak, o dugu, poredi posljednje međunarodne inicijative za prevazilaženje problema neodrživog duga u zemljama u razvoju – Zajednički okvir G20 – s prethodnim koordiniranim inicijativama za olakšanje smanjenja duga. Uz napomenu da je COVID-19 doveo ukupni svjetski dug do najviših nivoa u posljednjih pola stoljeća, iako je okruženje kreditora postalo izuzetno složeno, zaključuje da će se buduće koordinirane inicijative za smanjenje duga suočavati s većim poteškoćama za ostvarivanje uspjeha. Primjena iskustva stečenih tokom prethodnih restrukturiranja na Zajednički okvir G20, može povećati njegovu efektivnost i izbjeći nedostatke s kojima su se suočavale ranije inicijative.

“Odluke koje kreatori politike donesu u narednih nekoliko godina će odrediti tok naredne decenije,” rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojnu politiku i partnerstvo.

“Neposredni prioritet bi trebalo biti osiguranje šire i ravnomjernije raspodjele vakcina, tako da se pandemija može staviti pod kontrolu. Ali rješavanje neostvarivanja napretka na razvoju, kao što je rastuća nejednakost, će zahtijevati istrajnu podršku. U vremenima visokog duga, od ključnog značaja će biti globalna saradnja da bi se pomoglo na povećanju finansijskih resursa za zemlje u razvoju, tako da one mogu ostvariti zeleni, otporan i inkluzivan rast.”

Drugi analitički odjeljak ispituje uticaje ekspanzije i recesijeciklusa na cijena proizvoda za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, od kojih većina zavisi u velikoj mjeri od izvoza proizvoda. U izvještaju se navodi da su ti ciklusi bili naročito intenzivni u posljednje dvije godine, kada su cijene proizvoda doživjele kolaps s pojavnom COVID-19, a potom su se, prošle godine povećale, u nekim slučajevima do najviših nivoa do sada.

Globalna makroekonomska kretanja i  faktori snabdijevanja roba će vjerovatno uticati na nastavak ekspanzije i recesije ciklusa na tržištu proizvoda. Za mnoge proizvode, ti se ciklusi mogu pojačati faktorima klimatskih promjena i energetske tranzicije u cilju napuštanja fosilnih goriva. Analiza takođe pokazuje da su porasti cijena roba od 1970tih bili uglavnom veći od njihovih padova, stvarajući značajne prilike za snažniji i održiviji rast u zemljama izvoznicama – ako provode discipliniranu politiku tokom perioda rasta, da bi iskoristile povoljne okolnosti.

Treći analitički odjeljak istražuje uticaj COVID-19 na nejednakosti u svijetu. Navodi da je pandemija povećala nejednakost prihoda u svijetu, dijelom dovodeći do preokreta u napretku ostvarenom u prethodne dvije decenije. Pandemija je povećala nejednakost i u mnogim drugim sferama ljudske aktivnosti – raspoloživost vakcina; ekonomski rast; pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti; te obim gubitka radnih mjesta i prihoda, koji se pokazao većim za žene, nisko-kvalificirane i radnike u neformalnom sektoru. Taj trend bi mogao ostaviti trajne posljedice: na primjer, gubici ljudskog kapitala uzrokovani prekidom obrazovanja se mogu preliti na naredne generacije.

Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede Svjetske banke je  rekao: “U svjetlu projiciranog usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, koji zasjenjuju izglede, ekonomije u nastanku i razvoju će trebati pažljivo prilagoditi svoju fiskalnu i monetarnu politiku. Takođe trebaju provesti reforme da bi otklonile posljedice od pandemije. Te reforme bi trebale biti dizajnirane da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena.“

svjetska banka
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakKomunicirajte kao kod kuće u regionu Zapadnog Balkana
Sljedeći članak Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 34.328 KM

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Šljive u Gradačcu skoro da i nema, uzgajivači u problemima

FINANSIJE 02 minute čitanja

Budimpešta neće podržati sedmogodišnji budžet EU

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Gradiška prva u Evropi koristi AI za otkrivanje kvarova u vodovodu

25. Jula 2025. — 15:4615 minuta čitanja

Softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji instalisan je nedavno na području Gradiške sa ciljem da detektuje sve kvarove i gubitke, kao i eventualne krađe vode

Kraj stečaja u FG „Birač“ nakon 12 godina

25. Jula 2025. — 15:02

U ovu zgradu seli UIO BiH (FOTO)

25. Jula 2025. — 12:37

Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a

25. Jula 2025. — 11:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti