Capital.ba

Eksplozivan rast broja mikrokreditnih organizacija u RS

06.01.2018. / 10:00

– U RS trenutno posluje 12 MKO, za godinu dana osnovane četiri nove
– Ekonomisti: Dobra zarada glavni motiv osnivanja
– Sva MKD imala rast kredita, devetomjesečna dobit na nivou sektora 7,5 miliona KM

BANJALUKA – Broj mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj u posljednje tri godine je uduplan što, prema ocjeni analitičara, ukazuje na to da je mikrokreditiranje unosan posao. Trenutno u RS radi 12 MKO, dok ih je tri godine ranije bilo svega šest.

„Mikrokreditni sektor RS na kraju septembra 2017. činilo je osam mikrokreditnih društva i četiri mikrokreditne fondacije. U ovom periodu dozvolu za rad dobilo je još jedno MKD, ali ono nije počelo sa radom do kraja septembra“, navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Podaci Agencije pokazuju da su za godinu osnovane četiri nove MKO s obzirom na to da ih je na kraju septembra 2016. bilo osam.

Trenutno u RS posluju mikrokreditna društva „Mikrofin“, „FinCredit“, Prvo penzionersko mikrokreditno društvo, „Zdravo“, MKD „Credis“, „Brčko Gas Penzionersko“ MKD, „Digital Finance International“ iz Banjaluke te „Privrednik“ iz Bijeljine.

Tu su i tri mikrokreditne fondacije i to „ProFin“ iz Istočnog Sarajeva „Prodest“ i „Delta-Plus“ iz Banjaluke te „Prvi kapital“ iz Bijeljine.

Ekonomisti: MKO ponovo postale hit u RS

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac kaže za CAPITAL da su MKO i osiguravajuća društva postali hit na ovom prostoru.

„MKO su procvat doživjele nakon rata, pa su onda banke preuzele primat, dok sada vidimo da su opet MKO počele u velikom broju da se osnivaju. Razlog je taj što imaju jako dobar odziv kod građana koji rado koriste njihove usluge, iako svako ko se bavi finansijama zna da njihove usluge nisu nimalo jeftine“, kazao je Radivojac.

Kazao je da se građani okreću ovom vidu zaduživanja jer im je to najjednostavnije, a ne uzimaju u obzir činjenicu da to zaduživanje plate preskupo.

„Zarada je ujedno i glavni motiv onih koji osnivaju MKO, jer se može vidjeti da su gotova sva profitabilna iznad prosjeka. Obrazloženje vlasnika MKO zbog čega su im kamate tolike je da su njihovi klijenti rizični, odnosno oni tvrde da im se obraćaju samo oni koji u poslovnim bankama ne mogu dobiti kredit. Koliko to odgovara stvarnosti, može se raspravljati, ali činjenica je da njih ne bi bilo da nema interesovanja ljudi“, naglasio je Radivojac.

Istakao je i da su se pojedina osiguravajuća društva, ali i fizička lica koja imaju novac odlučila da osnuju MKO jer im se to više isplati nego da čuvaju novac u bankama u kojima su kamate na depozite minimalne.

„Umjesto da u banci drže novac pa realno zarade 0,5 odsto, jer inflacija uzme ostalo, osnivajući MKO zarade deset odsto“, rekao je Radivojac.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je na povećanje broja mikrokreditnih organizacija u RS uticalo to što je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS prihvatio da potpisuje ugovore sa MKO za kredite penzionera, što ranije nije bila praksa kao i to što se građani sve više odlučuju na pokretanje mikro biznisa i zadužuju se kod MKO.

„To je otvorilo tržište za neke nove MKO. Smanjivanje obima poslovnih aktivnosti dovelo je do toga da sada svako pokušava pokrenuti neki biznis, ali na mikro nivou, jer za više nema tržišta. Zbog toga je mikrokreditiranje ponovo postalo interesantno. Ono jeste skuplje, ali kada ste u situaciji da nemate čime da platite račune, onda je pokretanje bilo kakvog biznisa dobrodošlo“, kazao je Pavlović.

Mikrokreditni sektor ostvario milionsku dobit

U Agenciji navode da je mikrokreditni sektor u prvih devet mjeseci 2017. imao rast kredita od 10 odsto u odnosu na kraj 2016. godine. Na kraju septembra 2017. krediti su iznosili 201 milion KM.

„Rast kreditne aktivnosti MKD u odnosu na kraj 2016. godine evidentan je kod svih MKD. Ukupni krediti četiri MKF imali su rast od 64 odsto, a na to je uticala značajnija kreditne aktivnosti novoosnovane MKF i rast kreditnog portfolija kod jedne MKF, dok su preostale dvije zabilježile pad kredita“, dodaju u Agenciji.

Prema podacima Agencije za bankarstvo mikrokreditni sektor RS na kraju septembra 2017. ostvario je dobit od 7,5 miliona KM i manja je za oko 1,1 miliona KM u odnosu na isti period 2016. godine.

„Pet MKD je imalo dobit od 8,4 miliona KM, dok su tri novoosnovana društva iskazala gubitak od 765.000 KM. Sve četiri MKF su iskazale manjak prihoda nad rashodima u ukupnom iznosu od 96.000 KM“, navedeno je u izvještaju Agencije.

 

CAPITAL: Marina Čigoja

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Eksplozivan rast broja mikrokreditnih organizacija u RS

    1. Sandra

      Bas tako,kod mene je bas taj slucaj.Podigla kredit u mikrokreditnoj ordanizaciji za drugog da bih mu pomogla i samoj sebi stavila omcu oko vrata.U svadji sam sa doticnom osobom i sto je naj gore sebi samoj skocila u stomak sto bi rakao nas narod.Osoba ni dan danas ne placa kredit,deset godina je opomonjem da to vrati i nista a ja gdje god dodjem da putam za kredit svi mi zalupe vrata ispred nosa.?

    2. Iskustvo

      Kod MKO može samo ”lud” ili onaj koje u golemoj nevolji da digne kredit!!??
      Ponovo se postavlja pitanje, koja je to ciljna grupa, a dobro su se ”prestrojili” i to iu velikodušnu pomoć ”nekog iz Fonda PIO, gdje im i ne treba žirant.
      Jer ovdje je trajni nalog dok je klijent živ, a onda djeluje osiguranje.
      Ovdje imaju ”sigurnog klijenta” penzionera, koji ima starosno penziju bilo po osnovu godina penzijskog staža ili godina života, tu rizika ”nema”, samo ima visoka kamata.
      Sjetimo se prije 10-tak godina, šta se desilo, rođena braća, kumovi, prijatelji, sve je popucalo, raznim muljavinama mjenicama MKO i klijenata.
      I danas se vuku po sudu, a mnogi su pod zemljom.
      Velike kamate, veliki profit, veliko zlo narodu.

    3. Kosta

      Srbine ocigledno si vlasnik neke lihvarske mko, zelenasi cisti!

      • srbin

        Niti sam vlasnik mko niti imam ikakvih poslova sa njima. I to bas zato sto se slazem da su lihvari. Bolje opet procitaj moj komentar.

        Ili sve zatvoriti ili svima dozvoliti da rade. Prije mi se cini da Dragana radi za neku mko jer joj se ne dopada da se otvaraju nove.

        Sto se mene tice nemam nista protiv da ih sve zatvore.

    4. Dragana

      Propises jasna pravila kod osnivanja i podignes limit za osnivacki kapital tako da ne moze svaka susa da osnuje mikrokreditnu sa jednim radnikom..

      • srbin

        A zasto da ne ne otvori? Sta bi trebalo da radimo? Da ostavimo samo ove velike na trzistu?

        Ili ih sve zatvoriti ili dozvoliti svima da rade po zakonu.