ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Država od zaplijenjene robe zaradila skoro pola miliona

Objavljeno u TRGOVINA

BANJALUKA – Od prodaje zaplijenjene robe na carinama u BiH, u 2018. godini ostvaren je ukupan iznos sredstava od 479.439,63 KM, a na pomenutim prodajama kupci su mogli da kupe raznu tehničku robu, robu široke potrošnje, pa čak i šnale, ukosnice, papuče i čarape, potvrđeno je “Nezavisnim” u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

“U postupcima prodaje robe, u 2018. godini, predmet prodaje je bila roba široke potrošnje, razna tehnička roba, odjevni predmeti, obuća, a najveća postignuta cijena prodajom jeste iznos od 150.000 KM, koju je izvršio RC Tuzla“, kazao je “Nezavisnim” Ratko Kovačević, načelnik Službe za odnose s javnošću UIO BiH.

Dodao je da je u toku prošle godine održano 27 javnih aukcija i 15 direktnih prodaja.

Prema njegovim riječima, najniže cijene su sitne robe, poput šnala, ukosnica, gumica za kosu…

Tu spada i tekstilna roba poput muških, ženskih i dječjih majica (od pet do 50 KM), obuća – patike, sandale i papuče (od tri do 70 KM), muške, ženske i dječje čarape po cijeni od pola do tri KM“, ističe Kovačević.

Naveo je da novac ostvaren prodajom robe predstavlja prihod jedinstvenog računa sa kojeg se sredstva raspoređuju na način kako je propisano Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

To konkretno znači da se novac dobijen prodajom oduzete robe raspoređuje korisnicima (institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt), kao i svi ostali prihodi od indirektnih poreza“, pojasnio je Kovačević.

Naglasio je da pravo učešća na javnim aukcijama i direktnoj prodaji imaju pravna i punoljetna fizička lica, kao i fizička lica koja obavljaju djelatnost registrovanu kod nadležnog organa, koja ispunjavaju uslove iz Odluke o prodaji carinske robe.

“Lica zaposlena u bilo kojoj organizacionoj jedinici Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje, kao i njihovi srodnici do trećeg stepena linijskog ili tazbinskog krvnog srodstva ne mogu biti učesnici na prodajama“, rekao je Kovačević.

Kazao je da prodaja robe putem licitacija nije vršena, te da se postupak prodaje zaplijenjene robe putem javne licitacije pokreće samo u izuzetnim slučajevima, i to kada prodaja robe zbog njenih karakteristika ili glomaznosti može izazvati štetne posljedice na tržištu i kada postoje opravdani razlozi javnog interesa, uključujući i rizik nanošenja štete javnom zdravstvu i sigurnosti.

“Nakon donošenja pravomoćne sudske odluke, kojom se konačno odlučuje o sudbini privremeno oduzete robe, Uprava za indirektno oporezivanje provodi postupak prodaje, uništavanja ili ustupanja robe zavisno od odluke suda“, zaključio je Kovačević.

Dodao je da su na nivou regionalnih centara i pri centralnom skladištu imenovane komisije za procjenu vrijednosti oduzete robe, koje, kako kaže, imaju zadatak da utvrde vrijednost robe na temelju stvarnog stanja robe.

Rekao je da prilikom procjene komisija u obzir uzima tržišnu cijenu identične ili slične robe na domaćem tržištu umanjenu za uobičajene troškove poslovanja u trgovini.

Ranka P. iz Zvornika je kazala da je roba zaplijenjena na carinama znatno jeftinija od robe u redovnoj prodaji.

“Moja drugarica je na ovaj način ranije kupovala neke kvalitetne parfeme i obuću, tako da se isplati kupiti robu zaplijenjenu na carini“, smatra ona. Nezavisne novine

Ključne riječi:  , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+