Capital.ba

Dolarske rezerve procentualno manje, ali veće po vrijednosti

29.12.2007. / 19:41

VAŠINGTON,  Udio američkog dolara u svjetskim deviznim rezervama je, zbog pada međunarodne tražnje dolarskih hartija poslje ljetošnjeg sloma tržišta rizičnih hipotekarnih hartija, procentualno smanjen na najniži nivo od 1999. godine, kada su takvi podaci počeli da se vode, ali i dalje raste po vrijednosti, saopštio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
 Američka valuta je obuhvatila krajem septembra ove godine, a prema podacima MMF,  63,8 odsto globalnih deviznih rezervi, što je nešto niže u odnosu na 65 procenata krajem juna.
 Istovremeno je zastupljenost evra u svjetskim deviznim rezervama porasla na 26,4 odsto, sa ranijih 25,5 procenata, prenjela je agencija Blumberg, konstatujući da najnoviji podaci ukazuju da su centralne banke diverzifikovale svoje rezerve, što se poklopilo sa padom kursa dolara na rekordno niske grane prema glavnim konkurentima.
 Investitori su u avgustu, kada je izbila kriza na tržištu takozvanih drugorazrednih hipotekarnih kredita u SAD, a američka Uprava federalnih rezervi (Fed) signalizirala da će smanjivati kamatne stope, prodali rekordnu sumu američkih hartija od vrijednosti.
 “Nastavljaju se nagoveštaji da suvereni vlasnici pokušavaju da smanje udio dolara u svojim rezervama,” ocjenio je, prije objavljivanja izveštaja MMF, viši analitičar čikaške firme “MF Global” Majkl Melpid.
 Kina, Rusija i druge zemlje u ekonomskom usponu i sa velikim trgovinskim suficitima ili rastućim izvoznim prihodom od energenata ustanovile su takozvane suverene investicione fondove da bi, kroz ulaganja, povećale zaradu od svojih rezervi.
 U trećem kvartalu protekle godine pojačala su se i nagađanja da bi Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge države sa Bliskog istoka mogle da sljede primjer Kuvajta i prekinu čvrstu vezu svojih valuta sa dolarom.
 Ukupne međunarodne devizne rezerve su, prema podacima MMF – a, u trećem tromesečju 2007. uvećane na 6,04 biliona dolara, sa 5,72 biliona krajem juna iste godine.  
 Proračuni o zastupljenosti dolara i drugih valuta u ukupnim rezervama rade se, međutim, na osnovu manje sume, od 3,83 biliona dolara na kraju septembra, jer sve centralne banke ne objavljuju strukturu svojih rezervi, ukazuje Blumberg.
 Kvartalni podaci MMF o rezervama prvi put su objavljeni 1999, kada je evro uveden u berzanski i bezgotovinski promet. U martu te godine, udio dolara u globalnim rezervama bio je 71,1 odsto, a evra 18,1 odsto.
 Premda udio američke valute procentualno opada, povećava se po vrijednosti tih rezervi. Ukupna dolarska suma rezervi je krajem septembra 2007. bila 2,45 biliona dolara, prema 2,08 biliona u septembru 2006.
 “Mala pomjeranja u procentualnom učešću dolara nisu baš značajna. Pravo pitanje je da suma dolara koje drže centralne banke dramatično raste,” primećuje stručnjak njujorškog Saveta za spoljne odnose Bred Setser.
 Trgovinom ponderisan indeks vrijednosti dolara koji izračunava Fed, a koji mjeri vrijednost te valute prema valutama najvećih trgovinskih partnera SAD, pao je u septembru na samo 100,36 poena, najniži nivo od 1997, a potom je početkom novembra skliznuo na rekordno niskih 97,38 poena.
 Međunarodni investitori smanjili su vlasništvo američkih obveznica i akcija po izbijanju hipotekarne krize u avgustu, kada su prodali hartija za neto 40,7 milijardi dolara. 
 Stranci su u trećem kvartalu bili neto prodavci dugoročnih američkih vrjednosnih hartija, prodajući u prosjeku 11,8 milijardi dolara mjesečno, u poređenju sa prosječnom neto kupovinom hartija od 64 milijarde dolara u prethodnih pet godina.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!