ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Do trpeze hrana poskupi deset puta

Objavljeno u PRIVREDA

hranaBEOGRAD, Koliko se zbog posrednika mijenja cijena hrane dok stigne do krajnjeg potrošača? Roba do rafa promijeni više ruku, što je znatno poskupljuje. Kajmak kupe nakupci i trgovci.

Odavno je poznato da u cijelom lancu hrane “od njive do trpeze”, ili od proizvođača do potrošača, najviše zarade trgovci, najmanje proizvođači, a ceh plaćaju – potrošači. Roba dok stigne do rafa ili tezge, po pravilu, promeni više posrednika, svako uzme svoj “deo kolača”, što nekad i desetostruko podiže cijene namirnica.USrbiji je sve neopravdano skupo i na pijacama i u prodavnicama, zbog čega su primorani da skoro polovinu mjesečnih primanja troše samo na hranu.

Ranije su postojale zadruge koje su otkupljivale robu od proizvođača, koji su bili sigurni da će ono što se proizvede biti i plaćeno. Sada je, nažalost, naš proizvođač prepušten samom sebi, kako se snađe. Da ne bi propadala roba, pošto se uglavnom radi o voću i povrću, proizvođači su, kako ističu u Centru potrošača Srbije, primorani da je prodaju nakupcima.

„Nedavno smo imali situaciju kada su proizvođači nakupcima prodavali paradajz po cijeni od 10 dinara po kilogramu, a na našim pijacama on je prodavan višestruko skuplje, po 100 dinara, i tek je pre nekoliko dana pala cijena „ kaže Vera Vida, predsednica CEPS-a.

 „Proizvođač u Srbiji ili, kako mi kažemo, seljak u Srbiji, ne može da se poredi s kolegama iz evropskih zemalja iz prostog razloga što država njima obezbeđuje određene subvencije i garantuje otkup, što u Srbiji to ni izdaleka nije tako. Proizvođač sam nalazi trgovca kojem će da proda robu, i to nije trgovac koji odmah ide na pijacu, već se nekoliko njih “ugradi” u cijenu dok roba stigne do tezge. Tako su u jeku sezone paprene cijene povrća i voća.“ navodi Vera.

Agroekonomista Milan Prostran kaže, za “Novosti”, da na srpskim pijacama ima sve manje proizvođača a sve više preprodavaca, što u dobroj mjeri i podiže cijene povrća i voća. Prema njegovoj proceni, hrana u prosjeku promijeni tri ruke do finalnog kupca.

„ Nakupci, naravno, rade na crno i dobro su organizovani, otkupljuju i do nekoliko puta jeftinije robu od seljaka, pa angažuju prodavce koji rade za simboličnu nadoknadu – konstatuje Prostran, i dodaje da to ništa nije novo, da ih je i u prethodnom sistemu bilo.“ navodi Prostran

Danas je za tezgama jedva 30 odsto izvornih, pravih proizvođača, sve ostalo su nakupci ili, kako se još kaže, prekupci. Generalno, najteže je malim i srednjim proizvođačima, koji nemaju respektabilne površine pod zasadima, veći vozni park i vremena za cjelodnevnu prodaju.

Prostran dodaje da postoje i velike razlike u cijenama mesnih prerađevina, što zavisi i od mjesta nabavke i kvaliteta same sirovine.

Tako, na primjer, jedan proizvođač nudi prašku šunku po 460, a drugi po 1.200 dinara za kilogram. Računicu da napravi tri puta jeftiniji proizvod mesar je našao u jeftinoj sirovini koju uvozi iz Nemačke, Holandije, Danske… Naoko, proizvod je identičan, ali kvalitet je neuporediv i na strani skupljeg proizvoda.

Koliki put “prevali” roba od proizvođača do kupca, zavisi od više faktora. U cijenu robe ugrađuju se svi u prodajnom lancu, od proizvođača, dobavljača, pa do distributera i raznih zastupnika. Večernje novosti

 

Ključne riječi:  , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+