SARAJEVO, BiH je sa učešćem od 14,3%, poslije Srbije, najveći korisnik sredstava Evropskog fonda za jugoistočnu evropu (EFSE).

U BiH je do sada EFSE fond za sedam godina preko banaka i mikrokreditnih organizacija plasirao ukupno 460 miliona evra malim i srednjim preduzećima, te domaćinstvima, saopšteno je danas na godišnjoj skupštini EFSE koja se održava u Sarajevu.

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić rekao je da moto ovogodišnje konferencije EFSE “Snažni partneri – snažan uticaj” šalje jasnu poruku da jedino istinsko partnerstvo između finansijskih institucija i klijenata vodi do situacije u kojoj svi uključeni partneri dobijaju.

On je napomenuo da finansijske institucije trebaju da prepoznaju društvenu odgovornost u svom radu i da izvrše neka prilagođavanja svojih politika. Među ostalim, cijena kapitala treba biti utvrđena pravično, zaštita klijenata treba da postane prioritet, i socijalna dimenzija treba biti vraćena u fokus politike mikrofinansijskog sektora.

Kada se to postigne, kako je dodao, možemo očekivati zajedničku budućnost sa snažnim finansijskim institucijama, kao podršku razvoju nacinalnih ekonomija. Kozarić je još napomenuo da je neophodna sinergija među investitorima, finansijskim institucijama, supervizorima i klijentima.

Obraćajući se učesnicima na otvaranju Konferencije, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je napomenuo da je EFSE jedan od najznačajnih izvora finansiranja za mikro i mala preduzeća u BiH.

BiH, po njegovim riječima, pozdravlja direktna strana ulaganja i podržava prisustvo međunarodnih finansijskih organizacija čiji projekti imaju za cilj veći stepen zaposlenosti i razvoj preduzetništva. On je izrazio uvjerenja da će ova konferencija donijeti korisne rezultate i omogućiti da BiH iskoristi pogodnosti koje omogućava ovaj fond.

U svom obraćanju šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen je kazao da je BiH u proteklim godinama dosljedno ostvarivala niske rezultate po mnogim međunarodnim ekonomskim pokazateljima. Po njegovim riječima, kasni za susjednim državama u godišnjim izvještajima Svjetske banke, a to se reflektuje i kroz nizak broj novouspostavljenih poslovnih subjekata.

Sorensen je dodao da transportna infrastruktura u BiH, koju treba značajno unaprijediti, otežava poslovnim subjektima da iskoriste pogodnosti relativne blizine evropskih tržišta.

Percepcija poslovne zajednice u BiH, kako je dodao Sorensen, jeste da su administrativna opterećenja, korupcija, kao i predimenzionirani javni sektor, glavna ograničenja za razvoj preduzetništva. Pristup finansiranju u većini slučajeva, takođe, vidi se kao najveća prepreka preduzetnicima za razvoj njihovog poslovanja.

Sorensen je kazao da je jasno da postoji veza između ekonomskog razvoja i političke stabilnosti i da su zbog toga svi prioriteti EU u pogledu BiH imaju i ekonomski aspekt.
Sorensen očekuje da će se mnoge stvari promjeniti kada BiH postane članica EU, ali to je dug put.

“Da bi BiH postala članica EU potrebno je iskreno opredjeljenje političkih lidera. Oni moraju konačno početi raditi na tome. Nije dovoljno što politički lideri u ovoj zemlji samo govore da žele nešto da uraditi, već moraju nešto i uraditi”, poručio je Sorensen.

Predsjednica Odbora direktora fonda EFSE Monika Beck je izjavila da se njihov moto za ovu godinu “Snažno partnerstvo – snažan uticaj” može dvostruko protumačiti.

BiH ne samo da je koljevka EFSE,  upravo su ovdje ostvareni prvi koraci u osnivanju EFSE-a prije sedam godina. BiH je od početka naš, sad već dugogodišnji partner –  istakla je Beck.

Krajem 2012. godine BiH je, po njenim riječima, imala  drugi najveći udio u EFSE investicionom portfoliju sa investicijama vrijednim 115,7 miliona evra.

“ Vrlo smo ponosni podijeliti uspješnu priču koja se odvija u BiH, naročito u davanju podrške sektoru mikrofinansiranja ove zemlje. Od početka ove godine EFSE je već odobrio 20,5 miliona evra sredstava samo tom tržišnom segmentu BiH sa gotovo trećinom svih odobrenih sredstava za organizacije koje se bave mikrokreditiranjem “, istakla je Beck.

S.Vukelić

Ključne riječi:  bakir izetbegovic, cbbih, efse, kemal kozaric, peter sorensen