Close Menu
Capital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Više od 2.000 firmi nije APIF-u predalo izvještaje

    9. Jula 2025. — 16:11

    Agencija prekinula monitoring javnih nabavki

    9. Jula 2025. — 16:02

    Službenici UIO pravosnažno oslobođeni optužbi za nesavjestan rad

    9. Jula 2025. — 12:53

    „Lanaco“ preuzima „Prointerovu“ aplikaciju za cijene goriva 

    9. Jula 2025. — 10:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kakve su šanse za napredovanje ekonomije u BiH?

    2. Jula 2025. — 15:18

    Poreski prihodi u Srpskoj veći od planiranih

    9. Jula 2025. — 08:17

    Vidović: Potpuno ostvaren rebalans budžeta za prošlu godinu

    9. Jula 2025. — 07:41

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 1,5 miliona maraka

    8. Jula 2025. — 15:54

    „Krajina osiguranje“ ide u dokapitalizaciju od 3,1 milion KM

    8. Jula 2025. — 13:17

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Jačanje evra ugrožava napore oko obuzdavanja inflacije

    2. Jula 2025. — 13:07

    SAD i Kina potpisale trgovinski sporazum

    27. Juna 2025. — 15:26

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Tramp uvodi carine od 30 odsto na svu robu iz BiH

    8. Jula 2025. — 09:12

    Kada Lidl planira otvaranje prodavnica u BiH

    6. Jula 2025. — 11:10

    Na prijedorskoj pijaci ni trećina štandova nije popunjena

    3. Jula 2025. — 11:30

    Sve više radnika iz BiH odlazi na sezonski rad u Hrvatsku

    5. Jula 2025. — 14:31

    Španija prestigla Japan u BDP-u po stanovniku

    5. Jula 2025. — 11:55

    Srpsku za pet mjeseci posjetilo 186.698 turista

    3. Jula 2025. — 15:16

    Booking ide na sud zbog optužbi na podizanje cijena smještaja

    2. Jula 2025. — 16:58

    ECB: Evropska unija sve više trguje s autokratskim i diktatorskim režimima

    8. Jula 2025. — 16:46

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Konačan kraj za “Top-Farm”: Firma ugašena, imovina prodata za sitniš

    7. Jula 2025. — 12:31
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Direktoru agencije “Apriori” prva nagrada fotografskog takmičenja

    4. Jula 2025. — 14:07

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    Amerika naplatila oko 100 milijardi dolara carina

    9. Jula 2025. — 10:04

    ECB: Evropska unija sve više trguje s autokratskim i diktatorskim režimima

    8. Jula 2025. — 16:46

    Pogledajte koje su najmanje korumpirane zemlje

    8. Jula 2025. — 13:45

    Berza tone zbog Trampovih carina, Tesla gubi milijarde

    8. Jula 2025. — 11:40
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Berlin i Pariz podržavaju globalni minimalni porez za firme

Berlin i Pariz podržavaju globalni minimalni porez za firme

Dragana EremijaDragana Eremija28. Aprila 2021. — 12:00Nema komentara5 minuta čitanja
porez
FOTO: Pixabay

BERLIN – Njemačka i Francuska podržale bi ideju o globalnom minimalnom porezu za kompanije od 21 odsto, što je zahtjev koji dolazi iz Vašingtona. Šta to znači za zemlje koji niskim porezima privlače investitore?

FOTO: Pixabay

Sjedinjene Države koje imaju poresku stopu od 27 odsto na dobit kompanija, nedavno su energično pokrenule kampanju za minimalno oporezivanje kompanija širom sveta. Ministarka finansija Džanet Jelen izjavila je početkom aprila da je globalizacija dovela do 30-godišnje trke za nižim porezom. Međutim, državama su potrebni „stabilni poreski sistemi“ da bi imale dovoljno prihoda za ulaganje u važna javna dobra i da bi mogle da reaguju na krize.

Tomas Švarc profesor poslovne etike na Univerzitetu u Augsburgu kaže da je prije nekoliko dana postalo poznato da je 55 visoko profitabilnih američkih kompanija 2020. godine ostvarilo profit od 40 milijardi dolara – a američkoj državi nije platilo ni centa poreza.

„Bajdenova administracija hoće da se ta skandalozna situacija okonča. Da bi u tome uspela, te kompanije moraju se spriječiti da migriraju u zemlje s niskim porezima. A taj cilj se može postići minimalnim oporezivanjem kompanija širom svijeta. U tom kontekstu, biće takođe potrebno razviti globalno primenljive standarde za odbijanje korporativnih gubitaka. To je jedini način da se spriječi da trku za niske poreze zamjeni trka za veće otpisivanje gubitaka. Određivanje globalno primenljivog digitalnog poreza biće najmanje jednako važno, kao i globalna minimalna stopa za oporezivanje kompanija. I tu je Džanet Jelen dala neverovatan predlog: 21 procenat – isto kao minimalna poreska stopa koju je zahtevala za sve kompanije“, navodi Švarc u članku za Tagespost.

Globalizacija i trka za niže poreze

Trend radikalnog smanjivanja poreza na dobit započelo je Ujedinjeno Kraljevstvo sredinom osamdesetih godina u vrijeme Margaret Tačer kada je stopa od 52 odsto prvo naglo smanjena na 35, da bi sada u toj zemlji iznosila 19 odsto.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih usledilo je slično radikalno smanjenje poreza u Skandinavskim zemljama. Danska, Norveška, Švedska, Finska sada imaju stopu od 20 do 22 procenta.

U Nemačkoj je stopa poreza na dobit firmi između 1999. i 2011. pala sa 52,3 na 29,4 odsto. Otada se poreska stopa u Nemačkoj minimalno povećavala svake godine i sada iznosi 30 procenata.

Nevladina organizacija Task Justice Network procenjuje da Nemačka svake godine gubi skoro 22 milijarde evra poreskog prihoda poreskim trikovima kompanija.

Njemačka i Francuska

Nemačka i Francuska (sa poreskom stopom 26,5%), podržale bi globalnu minimalnu poresku stopu od 21 odsto za kompanije – što je inače prosečna stopa tog poreza u EU. „Lično ne bih imao šta da prigovorim američkom predlogu“, rekao je nemački ministar finansija Olaf Šolc u razgovoru objavljenom u utorak u nemačkom Cajtu i francuskom Figarou.

„Ako bi to bio rezultat pregovora, i mi bismo se složili“, dodao je njegov kolega Bruno Lemer iz Francuske.

Oba ministra izrazila su uverenje da bi na leto mogao da se postigne dogovor oko reforme međunarodnog poreskog sistema u okviru organizacije industrijskih zemalja OECD. Cilj je pravednije oporezivanje velikih korporacija, posebno digitalnih kompanija.

Lamer je najavio da će u slučaju dogovora biti uklonjen francuski digitalni porez koji je već uveden. U slučaju da ne bude dogovora na međunarodnom nivou, Francuska će zadržati taj porez, rekao je Lamer.

Upozorenje ekonomskog mudraca

Folker Viland, jedan od takozvanih „ekonomskih mudraca“ u Njemačkoj, smatra da ima smisla koordinirati principe međunarodnog oporezivanja i primjenjivati ih jednoobrazno.

„Time se efikasno može ograničiti izbegavanje poreza. Jedna od mogućnosti bi bila oporezivanje prema mestu potrošnje proizvoda umesto, prema mestu dobiti preduzeća“, rekao je Viland novinskoj agenciji Rojters.

„Minimalne poreske stope, međutim, posebno tako visoke stope, nepotrebno bi ograničavale ekonomski osetljivu poresku konkurenciju“, upozorio je istovremeno Viland.

Globalne minimalne poreske stope „usmjerene su i protiv slabijih i manjih zemalja, koje često imaju niže stope poreza na dobit. One bi izgubile priliku da privuku industriju kroz poreske podsticaje.“

A u nemačkom i evropskom interesu je da ljudi pronađu posao u tim manje razvijenim zemljama, umesto da pokušaju ilegalno da imigriraju u industrijske zemlje. „Stope poreza na dobit ispod 21 odsto su instrument za to“, naglasio je Viland.

Gde su najniže, a gdje najviše poreske stope u svijetu?

U tom konekstu, interesantno je pogledati kolika je visina poreza za preduzeća u svetu. Takvu listu ažurira KPMG, jedna od četiri najveće svetske firme za savetovanje kompanija u oblasti poreza i knjigovodstva.

Globalni prosjek poreske stope za kompanije je 23,65 odsto. To je više nego što SAD sada zahtjevaju kao minimalnu stopu. Ali, razlike među državama su velike, čak i u Evropskoj uniji.

Malta ima najveći porez u Evropi, 35 odsto, a Mađarska i Crna Gora najniži, devet procenata. Slijede BiH i Bugarska sa deset odsto, a potom Kipar, Lihtenštajn i Irska sa 12,5 odsto. Srbija, Švajcarska i Albanija imaju stope od 15 odsto. Hrvatska naplaćuje 18 odsto poreza. Stopa u Rusiji je 20 odsto, dok je u Kini 25 odsto, izuzimajući Hong Kong sa 16,5 odsto.

Pored već pomenutog trenda, decenijskog smanjenja poreskih stopa, uočljivo je da su mnoge zemlje u svijetu prvi put uvele porez na dobit kompanija – 2017. godine. Među njima je i Monako sa 33 odsto, kao i veliki broj afričkih država sa takođe visokim stopama poreza od oko 30 odsto.

I za kraj ekstremi: Ujedinjeni Arapski Emirati sa 55 odsto imaju najveće poreze na dobit u svijetu. Kajmanska ostrva, Bahami, Bermuda, Bahrein, kao i Kanalska ostrva koja su pod britanskom krunom, su mjesta gdje firme uopšte ne moraju da plaćaju porez. DW

globalno smanjenje porez
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakTreći talas srušio raspoloženje za potrošnjom u Njemačkoj
Sljedeći članak Sony profitirao na video igricama zbog lokdauna

Povezani članci

NOVOSTI 05 minuta čitanja

Trampove carine: Ima li razloga za strah u EU?

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Više od 2.000 firmi nije APIF-u predalo izvještaje

9. Jula 2025. — 16:1112 minute čitanja

Izvještaje nije predalo ni čak 7.599 pravnih lica sa blokiranim računom

Agencija prekinula monitoring javnih nabavki

9. Jula 2025. — 16:02

Službenici UIO pravosnažno oslobođeni optužbi za nesavjestan rad

9. Jula 2025. — 12:53

„Lanaco“ preuzima „Prointerovu“ aplikaciju za cijene goriva 

9. Jula 2025. — 10:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti