Capital.ba

Banjalučki kolači i peciva osvojili tržište Slovenije i Austrije

09.03.2019. / 9:00

BANJALUKA, Nekadašnja mala porodična pekara „Manja“, svojim kvalitetnim proizvodima i vrijednom radnom snagom kroz godine rada izgradila se u preduzeće „Krajina klas“ sa blizu 600 zaposlenih, koje je danas prepoznatljivo i na evropskom tržištu.

Vlasnik ovog preduzeća Saša Trivić posao sa pekarskim proizvodima počeo je prije 24 godine kada je zajedno sa svojom porodicom otvorio pekaru „Manja“.

„Naša tradicija pod imenom „Manja“ datira još iz 1995. godine. U početku smo bili mala zanatska radnja. Željeli smo da od pekarskih proizvoda napravimo delicije u koje će biti utkana tradicija, kvalitet i prepoznatljiv ukus“, rekao je Trivić za portal CAPITAL.

Tradicionalni način pripreme pekarskih proizvoda uspješno su postavili na industrijski nivo, te od 1997.godine funkcionišu kao preduzeće pod imenom „Krajina Klas“, sa brendom „Manja“.

Na samom početku ova pekara  je zapošljavala svega tri radnika, da bi danas ovo preduzeće imalo 570 zaposlenih.

„Počeli smo sa malim brojem radnika, proizvodeći osnovne pekarske proizvode, s godinama kako smo proširili našu proizvodnju rastao je i broj radnika“,  istakao je Trivić.

Postali su prepoznatljivi po mnogim delicijama među kojima se posebno ističu hljeb i kifle, svježa peciva, raznovrsni izbor pita i slatkih deserta.

Prilikom stvaranja pekarskih i poslastičarskih proizvoda koriste najkvalitetnije sirovine, znanje i iskustvo zaposlenih, koji im omogućavaju proizvode visokog i jedinstvenog  kvaliteta.

„Trudimo se da konstantno učimo i usavršavamo tehnološke procese, konstantno uvodimo nove mašine i tehnološke inovacije, pažljivo birane žitarice i sastojke koji nam osiguravaju bržu, precizniju i kvalitetniju proizvodnju“, naveo je Trivić.

Glavni proizvodni pogon se nalazi u Debeljacima, u Banjaluci, dok u cijeloj BiH postoji oko 35 prodajnih objekata brenda „Manja“, a osim toga dostupni su u svim vodećim trgovačkim centrima.

Da su vodeći brend u pekarskim i poslastičarskim delicijama govori i činjenica da su osim tržišta Bosne i Hercegovine proširili se i na neke evropske zemlje.

„Kvalitet proizvoda i povjerenje potrošača omogućili su nam tu prestižnu, ali odgovornu poziciju. Stalna ulaganja u proizvode donijela su mogućnost da svoje proizvode izvozimo na inostrana tržišta. Trenutno dio kolača i peciva može se naći na tržištu Slovenije, Hrvatske i Austrije, a takođe pregovaramo i sa nekim kompanijama da bi se proširili i dalje“ , kaže Trivić.

Zadnjih 10-ak godina bilježe konstantan rast poslovanja, samo u posljednje tri godine ostvarili su 15 odsto rasta prometa. Svi pokazatelji ukazuju na uspješnost preduzeća „Krajina Klas“. Dobit koju je ovo preduzeće ostvarilo prethodne godine iznosi oko dva miliona KM, dok je godinu ranije ta dobit iznosila oko 1,5 miliona KM.

Što se tiče budućih planova, Trivić ističe da samo u ovoj godini planiraju da ulože oko 10 miliona KM u dalji razvoj njihovog preduzeća. Očekuje se gradnja novog proizvodnog pogona kao i otvaranje 10-ak novih prodajnih objekata.

Što se tiče problema na koje ova kompanija nailazi uglavnom su mali i neznatni.

„U početku smo imali probleme sa radnom snagom, ali i to smo riješili, Svakodnevno poboljšavamo uslove u kojima rade naši radnici, naravno povećavamo i plate da bi svi bili zadovoljni“ , rekao je Trivić.

Dodaje da trenutno jedino imaju problem što kao pekarska industrija kasne sa standardima koji su zastupljeni u Evropi, zbog čega se nadaju da će kroz užurban rad i ulaganja u nove inovacije i tehnologije i to da dostignu.

CAPITAL

 

Poslovni portal CAPITAL.ba će u narednom periodu objaviti niz priča o kompanijama u BiH koje su uspjele na domaćem ili stranom tržištu bez političkih veza ili dobijanjem unosnih poslova od države i vlasti.  Pozitivnim primjerima poslovanje želimo ohrabriti i podstaknuti mlade i inovativne ljude da se počnu baviti privatnim preduzetništvom, te pokazati da je moguće biti uspješan bez politike i javnih budžeta. Projekat “Svijetla strana BiH” se realizuju uz pomoć granta ambasade SAD u BiH.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Banjalučki kolači i peciva osvojili tržište Slovenije i Austrije

    1. Ljiljana

      Ljudi, niste svjesni kakvo đubre od hrane jedu na zapadu, manjini u proizvodi Extra,
      tako, samo napred.
      Obožavam njihov crni hljeb i hljeb od heljde, pa mogla bih celi pojesti kako je slatka korica.
      Živeli i da Bog da, da primite još 600 radnika.

    2. Komsija trivica

      Sve lik objasni .

    3. Bauernbrot

      Peciva su blagi uzas, ali tako je u svim pekarama u BL, zato me i zacudio naslov da izvoze u Slo i A ali to se ne odnosi na peciva vec na zaledjene kolace..kolaci tj. one tortice su OK ako izuzmemo da su pune aditiva E klase tj. emulgatora ali tog ima i na zapadu ali ne u tolikoj mjeri i nikako u tzv. porodicnim pekarama u A, tamo su peciva nesto posebno, od ovih ovde me stomak muci..

    4. Komsija trivica

      Nisam srbin!

    5. Banjalucanin

      Hahha da komsiji crkne krava… To Srbine samo opleti po Trivicima

    6. Komsija Trivica

      Najlosija peciva ima..

    7. Direkt

      E ovo je firma! Ovakvima treba dati podsticaj da se jos brze razvijaju, a ne nekome ko do juce nije ni postojao, a dobija vise miliona KM vrijedne poslove.

    8. Str

      Strucnjak