Capital.ba

Analitičari: Za i protiv prodaje Telekoma Srbija

28.04.2013. / 13:18

telekom srbijaBEOGRAD,  Treba li po svaku cijenu prodavati „Telekom Srbija” i koja javna preduzeća treba da ostanu državna, pišu Novosti. Vlada Srbije još nije odlučila, ali licitiranje sa zainteresovanim kupcima nagovještava da bi „Telekom Srbija” uskoro mogao ponovo da se nađe u „izlogu”.
Zvanično, tek poslije praznika Srbija će odlučiti koja će javna preduzeća u budućnosti ponuditi na prodaju, u kojima će ustupiti samo „fotelju”, a koja će zadržati u potpunosti. Najava strategije otvara staro pitanje treba li uspješne firme rasprodati poput „porodičnog srebra”, ali i hoće li, ukoliko ostanu državne, ostati i profitabilne.
Profesor Mlađen Kovačević vjeruje da „zlatnu koku”, u ovom slučaju „Telekom”, ne treba prodavati. Djelimično i zbog krize koja se i dalje osjeća u Evropi, pa ni eventualni kupci ne bi bili spremni da plate pravu cijenu.
“Nije još vrijeme za prodaju”, kaže profesor Kovačević.
“Vjerujem da država treba da zadrži većinsko učešće u Telekomu. Ako ga prodamo, taj novac ćemo pojesti kroz budžet. Doduše, želimo aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, a oni će nas vjerovatno usloviti da prodamo i postignemo što veću cijenu. Kada se privatizuje, novi vlasnik će smanjiti broj radnika za trećinu i povećati cijene. Kada prodamo sve „zlatne koke”, počećemo da prodajemo zemlju. Argument onih koji su za prodaju je da će država upravljanjem uništiti te kompanije.

Češki Čez je najprofitabilnija kompanija u tom djelu Evrope, a država je vlasnik 70 odsto. Postavili su moćan menadžment. To možemo i mi da uradimo. Da dovedemo na nekoliko godina menadžment iz inostranstva.”
S druge strane, Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta, smatra da će „Telekom” iz godine u godinu biti sve manje profitabilan. djelom baš zato što je državni, a djelom i zato što su najbolji dani telekomunikacionih kompanija – prošli.
“Ne treba prodavati preduzeća koja imaju prirodni monopol i posjeduju važnu infrastrukturu, poput Željeznica, EPS, Srbijagasa, pa vjerujem da bi i Južni tok trebalo da je u većinskom vlasništvu naše države”, smatra Arsić.
“Telekom ima konkurenciju tako da ne postoji razlog da se ne proda. Vjerujem da će mu, ako ostane u vlasništvu države, padati tržišni udio. Kompanije iz telekomunikacija više ne zarađuju kao prije dvije decenije ili početkom vijeka. Udio će mu padati i zato što ima višak zaposlenih, a i država nameće kvazifiskalne obaveze, kao što su razna sponzorstva. Državi daje i polovinu profita, umjesto da ulaže u dalji razvoj. To ga usporava, a njegovi konkurenti ulažu sve više i ne moraju da imaju previše zaposlenih. I korporativno upravljanje ranijih godina nije bilo na pravom nivou. To što daje u budžet svake godine je veoma malo u odnosu na zaradu od prodaje.”
Šta bi bilo sa novcem od prodaje, čini se, nema dileme. Zakrpio bi „minus” u budžetu Srbije. Jedino je pitanje da li bi pokrio samo jednu ili više godina.
“Mi moramo da smanjimo deficit. Ove godine on ne smije da bude veći od četiri odsto BDP, a sljedeće najviše dva odsto BDP”, kaže profesor Arsić.
“U tom slučaju bi prihod od prodaje „Telekoma” mogao da se iskoristi za pokrivanje deficita narednih nekoliko godina. Tako bismo izbjegli dalje zaduživanje. Postoji mogućnost i da tim novcem otplatimo neke skupe zajmove.”
„Telekom” je državno preduzeće sa najvećim profitom. Prošle godine dobit je bila 11,25 milijardi dinara, upola manja od one postignute tokom 2011. Doduše, „Telekom” je lane otkupio i dio akcija od grčkog „Ote”. Većina ostalih državnih kompanija godine završava sa gubitkom. Pa, ipak, ekonomisti vjeruju da ih ne treba sve prodavati.
“Mislim da ne treba prodavati ni Elektroprivredu Srbije”, odgovara profesor Kovačević.
“Ostala javna preduzeća vjerovatno niko ne bi ni poželio da kupi, jer su veliki gubitaši. Ko bi uzeo, na primjer, „Željeznice Srbije”. Ja nisam ni za prodaju Energoprojekta.”
ProšliI tender za većinski dio „Telekoma Srbija” bio je raspisan krajem 2010. godine. Na osnovu procjene privatizacionog savjetnika, Vlada Srbije je tada odredila minimalnau cijenu za 51 odsto akcija – 1,4 milijarde evra. Tada se, međutim, javila samo jedna kompanija „Telekom Austrija” koja je ponudila ukupno 1,1 milijardu evra. I to sa uslovom da odmah isplati 800 miliona evra, a ostatak na rate. Vlada je ponudu odbila. Ovih dana se čuje da država vjeruje da „Telekom” vrijedi najmanje 2,5 milijardi evra.   Večernje novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!