Firme u RS transfernim cijenama utajile 1,6 miliona KM

 – U prijavi poreza na dobit 136 firmi kroz transferne cijene prikazalo povećanje poreske osnovice u iznosu od 10,4 miliona KM

– Kontrola „Optima grupe“ završena – rješenje nije gotovo. Još traje ponovljena kontrola “Arcelor Mittala”

BANJALUKA – Inspektori Poreske uprave Republike Srpske u 54 opsežne kontrole u firmama u RS utvrdili su efekte transfernih cijena, čime je Budžet RS oštećen za oko 1,6 miliona KM, potvrđeno je za portal CAPITAL.ba u Poreskoj upravi.

„U toku 2016. godine u 32 sveobuhvatne kontrole koje su inspektori Poreske uprave RS izvršili kod poreskih obveznika, pored ostalog su utvrđeni i efekti transfernih cijena u visini od 986.000 KM, dok je u toku 2017. godine u 22 sveobuhvatne kontrole utvrđeno još 665.000 efekata transfernih cijena. Postoje i efekti transfernih cijena kod kontrola čija rješenja još nisu konačna, te se o njima Poreska uprava RS još uvijek neće izjašnjavati“, navode u PU RS.

U pisanom odgovoru CAPITAL-u navodi da su efekti poreskih kontrola transfernih cijena već vidljivi, pa je 136 poreskih obveznika u poreskoj prijavi poreza na dobit za 2016. godinu iskazalo povećanje poreske osnovice po osnovu pravila o tranfernim cijenama u iznosu od 10,4 miliona KM.

“Optima grupa” čeka rješenje

Rezultata kontrola najvećih poreskih „kapitalaca“ poput Naftne industrije, „Optima grupe“ i prijedorskog „Arcelor Mittala“ još uvijek nema.

Kontrola transfernih cijena u Rafineriji nafte Brod, Rafineriji ulja Modriča, Nestro Petrolu i „Optima grupi“ je završena, ali rješenje, kako su nam rekli u PURS, još nije konačno.

“U ovom trenutku ne možemo da iznosimo detalje”, navodi se u odgovoru.

Ruska „Optima grupa“ i sa njom povezane firme, rafinerije nafte i ulja, najveći uvoznici i izvoznici, po pitanju transfernih cijena nisu kontrolisane od 2011. godine.

U posljednjim revizorskom izvještajima revizori su jasno ukazali da bi, zbog transfernih cijena, Poreska uprava mogla da „pokopa“  naftnu industriju.

„Društvo ima značajne transakcije sa povezanim pravnim licima. Iako rukovodstvo smatra da društvo posjeduje dovoljnu i adekvatnu prateću dokumentaciju u vezi sa transfernim cijenama, postoji neizvjesnost da se zahtjevi i tumačenja poreskih i drugih organa razlikuju od tumačenja rukovodstva. Rukovodstvo društva smatra da eventualna različita tumačenja neće imati materijalno značajnih posljedica po finansijske izvještaje“, naveli su revizori.

Gotovo sve prihode Rafinerija nafte Brod ostvaruje samo od prodaje učinka povezanim pravnim licima (76,5 miliona KM).

“Optima grupa“ Rafineriji Modriča duguje oko 25 miliona KM, što je gotovo kompletan iznos duga povezanih firmi. Ovaj iznos je za oko osam miliona KM veći u odnosu na godinu prije. Modrička Rafinerija ulja od povezanih firmi Grupe prihodovala je 2016. godine 27,8 miliona KM, što je za 2,2 miliona manje u odnosu na 2015. godinu.

„Optima grupa“ Banjaluka, koja je u vlasništvu ruskog „Njeftegazinkora“, završila je prošlu godinu sa gubitkom od čak 228 miliona maraka, odnosno čak 91 milion KM više nego godinu ranije.

Kontrola u “Arcelor Mittalu” i dalje traje

Iako je PURS još krajem juna definivno utvrdila postojanje transfernih cijena u „Arcelor Mittalu“ u Prijedoru, čime je Budžet RS oštećen za desetine miliona KM, kontrola u ovom preduzeću i dalje traje.

Ponovljena provjera, kako je tada za CAPITAL rekla direktorica PURS Zora Vidović, pokazala je da efekti transfernih cijena i te kako postoje, iako je sud prethodno našao nekoliko proceduralnih grešaka u kontroli.

Poreska uprava RS je prošle godine utvrdila da „Mittal“ svojoj željezari u Zenici prodaje rudu po nižim cijenama od tržišnih i na taj način, osim utaje poreza, umanjuje i dobit zajedničkog preduzeća od čega polovina pripada državi.

S druge strane, u „Mittalu“ su tvrdili da cijena koju su nadležni organi koristili u svojoj procjeni poreskog dugovanja ne oslikava tržišnu realnost i komercijalno je neprihvatljiva, kako za Zenicu, tako i za bilo kojeg drugog kupca.

Eventualno utvrđivanje transfernih cijena i utaje oko 50 miliona KM moglo bi da bude okidač za ponovno pokretanje priče o prodaji 49 odsto državnih akcija u Rudniku željezne rude „Ljubija“.

CAPITAL: Žana Gauk