Zlatibor dočekuje goste iz RS po sniženim cijenama

28.10.2016. / 15:20

ZLATIBOR, Građani iz Republike Srpske mogu ostvariti određene popuste prilikom posjete Zlatiboru, na osnovu potpisanog sporazuma između turističkih organizacija Republike Srpske i Zlatibora. Isto vrijedi i za stanovnike opštine Čajetina koji odluče da posjete neko od turističkih mjesta u RS.

Prema podacima Turističke organizacije Zlatibor, gostima je na raspolaganju više od 20.000 ležajeva, svake godine bude oko 250.000 posjetilaca, a ostvari se oko 1,2 miliona noćenja. Gostima iz RS je obezbijeđen popust od 10 do 20 odsto, a spisak ugostiteljskih objekata u kojima je moguće ostvariti popuste pogledajte ovdje.

„Promocija Zlatibora u susjednim zemljama je ove godine donijela rezultate, osjeti se značajan porast stranih posjetilaca, ali je još uvijek oko 70 odsto posjeta iz Srbije. Ponosimo se auto kampom, on je ove godine zabilježio posjetu organizovanih grupa iz Holandije i Njemačke“, govori direktor TO Zlatibor Vladimir Živanović, te dodaje da sarađuju sa TORS, sa kojom su potpisali sporazum na osnovu kog gosti iz RS otvaruju određene popuste u ugostiteljskim objektima na Zlatiboru.

Kako navodi Živanović, ove godine je taj sporazum obuhvatio i građane opštine Čajetina, kojima su obezbijeđene određene pogodnosti prilikom posjete RS.

„Ta saradnja je tokom godina dala dobre rezultate, konstantno bilježimo porast broja posjetilaca iz RS. Ove godine smo inače imali porast broj posjetilaca od 10 odsto u odnosu na prethodne godine. Svemu tome doprinosi dobra infrastruktura, svake godine se otvaraju novi kapaciteti i opština Čajetina sa Turističkom organizacijom zaista ulaže velike napore kako bi se ovi uslovi poboljšali“, kaže Živanović.

Grupa novinara i snimatelja iz RS nedavno je posjetila Zlatibor u organizaciji Ministarstva trgovine i turizma RS i opštine Čajetina, kao i turističkih organizacija RS i Zlatibor. Tom prilikom lično smo se uvjerili u turističke potencijale koje ovo mjesto posjeduje, kao i kvalitet usluga koje se nude gostima. Takođe smo prisustvovali takmičenju u pripremanju ajvara „Stani mi na teglu“, koje se održava širom Srbije. Koncept je taj da se ekipe međusobno takmiče u pripremi ajvara, koji se zatim poklanja socijalno ugroženim porodicama.

„Čigota“ lider zdravstvenog turizma

Zlatibor je poznat po zdravstvenom turizmu, te se smatra vazdušnom banjom jer se na tom mjestu susreću mediteranska i kontinentalna klima. Ovo područje povoljno utiče na osobe koje imaju problem sa disajnim putevima, stresom i umorom, malokrvnošću, te blažim srčanim oboljenjima.

Zdravstveni centar Čigota za liječenje bolesti štitne žlijezde i metabolizma posjećuju ne samo gosti iz Srbije, već i okolnih zemalja, ali i svijeta. Portparol Čigote Đorđe Đorđević sa ponosom ističe da je popunjenost njihovih kapaciteta ove godine oko 84 odsto.

„Čigota program za liječenje gojaznosti kod odraslih startovao je 1989. godine i do sada ga je završilo više od 41.000 korisnika. Čigotica program je namijenjen djeci, krenuo je sa radom 2008. godine i 3.500 korisnika ga je završilo. Ponosni smo na to što pravilno dijagnostifikujemo zdravstvene probleme, a zatim ih vrhunski liječimo. Postali smo popularni u svijetu prije svega zbog kvaliteta usluga koja prižamo 24 časa dnevno tokom cijele godine“, navodi Đorđević.

Osim zdravstvenih usluga, posjetioci Čigote mogu uživati u kulturnim događajima i izložbama koje se organizuju, sportskim aktivnostima, kozmetičkim tretmanima, masažama, bazenu…

Tradicija zlatiborskih sela

Muzej pod otvorenim nebom „Staro selo“ prostire se na pet hektara i sadrži oko 50 objekata koji potiču iz zlatiborskih sela. Posjetioci mogu vidjeti dva seoska domaćinstva sa svim pratećim objektima. Jedno domaćinstvo čini glavna kuća i vajat u kome borave sin i snaha, te zanatske radionice, mljekara, kokošinjac, podrumi, objekti za sušenje mesa, štale za životinje… U svim prostorijama nalazi se autentični namještaj i predmeti.

Pored izložbenog dijela, u „Starom selu“ nalaze se i objekti koje posjetioci mogu iznajmiti za boravak, kao i restoran, galerija, prodavnica, ljetna pozornica, rekonstruisana učionica…

Kroz muzejsku postavku posjetioci stiču osjećaj kako je bilo živjeti na kraju 19. ili početkom 20. vijeka, te imaju direktan uvid u tadašnju arhitekturu, način privređivanja, porodične odnose i tradiciju.

Muzej u čast pletilja

Zlatiborsko selo Sirogojno najpoznatije je po odjevnim proizvodima od vune – džemperima, kapama, šalovima, rukavicama, čarapama, prslucima, suknjama i haljinama… Organizovano pletenje počelo je još 1963. godine, kada je gospođa Dobrila Smiljanić došla u ovo mjesto koje je bilo poznato po ručnom radu.

„Žene su plele za svoje potrebe, a ona ih je okupila i obučila, a zatim učestvovala na jednoj modnoj reviji u Beogradu. Nakon toga došao je susret sa ambasadorom Srbije na Islandu, koji je predložio da se odjeća plete od islandskog prediva, gdje su vlakna duža, mekša i baršunastija. Takođe su boje dosta postojanije“, priča nam radnica Muzeja Đula Jevtović.

Nakon toga je angažovan znatno veći broj pletilja, a u Sirogojno su dolazili kupci iz cijelog svijeta koji su naručivali modele za svoje tržište. Od 1998. godine zadruga u sklopu koje su pletilje radile postaje Sirogojno Company, koja putem Akademije za primjenjene umjetnosti angažuje mlade umjetnike da dizajniraju modele. Većina proizvoda se izvozi u Japan, Italiju, Nemačku, Švedsku, Rusiju… Na Island je nedavno otputovala pošiljka sportskih džempera.

„Pletilje dobijaju vunu, modele i mjere. Vuna se važe i onda je one nose kući, a gotov proizvod prolazi odgovarajući kontrolu. Tim ljudi kontroliše kvalitet, sve se mjeri u centimetar. Da bismo se na neki način odužili tim ženama koje su prve krenule sa pletenjem, ali i onima koje rade trenutno u firmi, otvorili smo Muzej pletilja. U vitrinama se nalaze neki od nagrađenih modela, kao i razna priznanja koja smo dobijali. Naš džemper je 2014. godine učestvovao na Londonskoj sedmici mode“, ponosno govori Jevtović.

Trenutno ova firma angažuje oko 500 pletilja, a kao rekordnu godinu ističu 1989. kada je odjevne predmete plelo oko 2.500 žena, za 13 inostranih kupaca, a u svijet je otišlo 13.000 džempera, kapa, čarapa, haljina, kompleta… Sve pletilje žive u selima u okolini Sirogojna i u prosjeku su stare oko 40 godina. Osim izrade odjevnih predmeta, Sirogojno Company bavi se otkupom svježeg voća – malina, crna ribizla, borovnica i višnja, koje zatim plasira na strano tržište u sušenom ili smrznutom obliku.

Adrenalinski park za avanturiste

Novina u turističkoj ponudi Zlatibora jeste Avantura park za koji u Turističkoj organizaciji ističu da je najveći adrenalin park na Balkanu, namijenjen djeci i odraslima. Prostire se na četiri hektara borove šume u samom centru Zlatibora. Avanturistima su na raspolaganju četiri staze različite težine, prije samog njihovog korištenja potrebno je da prođete kratku obuku, a čitav proces nadgledaju instruktori kako se ne bi desile nesreće. Ipak, ističu da se desi povremeno da korisnici ostanu u vazduhu ili nemaju dovoljno snage da pređu prepreke do kraja, pa ih instruktori moraju evakuisati i bezbijedno spustiti na tlo.

Zlatibor se takođe ističe i po sportskom turizmu. Timovima je na raspolaganju osam fudbalskih terena, sportska hala, teniski kompleks, tereni za male sportove… Aktivni pojedinci mogu koristiti više od 80 km biciklističkih i 100 km pješačkih staza.

Kao lider turizma u zapadnoj Srbiji, Zlatibor svojim posjetiocima nudi različite lokacije koje mogu posjetiti. Tu je Stopića pećina, staro selo Sirogojno, Šarganska osmica, vodopad u Gostilju, Potpećka pećina, manastir Uvac… U turističkoj organizaciji ističu da je Stopića pećina ove godine imala više od 40.000 posjeta, te da je kompletno uređena, sa novim stazama i kompletnom rasvjetom.

CAPITAL: V. Stokić

Tagovi: ČigotaizborMuzej pletiljamuzej Staro seloSirogojnoturisticka ponudavaznozlatibor