Zašto Srpska po uzoru na Srbiju ne ograniči kamate?

BANJALUKA – Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković najavila je nedavno da će Srbija zakonom ograničiti kamatne stope na stambene, gotovinske i potrošačke kredite, kao i na minus na tekućem računu građana. Da li bi „plafoniranje“ kamata na kredite moglo da zaživi i u Republici Srpskoj, od nadležnih nismo uspjeli da saznamo, a dok se bankari ovakvoj ideji ni malo ne raduju, ekonomisti smatraju da je krajnje vrijeme da regulatori reaguju.

Direktor Udruženja banka BiH Edis Ražanica kaže da su američki i evropski regulatori povećanjem kamata uspjeli da obuzdaju inflaciju te da kamate kod nas nisu toliko drastično povećane kao što je to bilo u EU i zemljama u okruženju.

Na ideju da se država umiješa u tržište i odredi maksimalne kamate ne gleda pozitivno.

„Vidjeli smo u Srbiji najavu donošenja određenih zakonskih rješenja koja bi ogrančila kamatne stope. Generalni komentar je da banke, kao i svi drugi privredni subjekti, posluju na tržištu prema nekim tržišnim principima. Moje lično mišljenje je da se cijena određenih proizvoda i usluga, uključujući proizvode i usluge koje banke nude na tržištu, formira metodom ponude i potražnje“, rekao je Ražanica.

Kaže da uplitanje države ne bi bilo dobro i da bi moglo da ima negativne posljedice.

„Moje mišljenje je da to ne bi bilo dobro. Radi se o tržišnom sistemu, tržišnoj ekonomiji i svako miješanje države na određen način može dovesti do određenih negativnih posljedica. Može doći do smanjivanja aktivnosti banaka“, istakao je Ražanica.

Ražanica tvrdi da ja rast kamatnih stopa u BiH, gledajući podatke regulatora u ovoj godini, izuzetno mali dok su kamate na depozite značajnije porasle.

Međutim, na naše pitanje koliko su kamate porasle u odnosu na prethodnih nekoliko godina kaže da trenutno nema te podatke.

„Mi smo imali situaciju gde je euribor kao referentna kamatna stopa za koju su najvećim dijelom vezani dugoročni krediti bio negativan. To nije prirodno stanje, zato što je poslovno neprirodno stanje da novac vrijedi manje nego što ga ima. Imali smo gubitak vrijednosti novca koji se desio kroz inflaciju, to je puno veća opasnost od nekog blagog rasta kamatnih stopa“, kazao je Ražanica.

Gavran: Krajnje je vrijeme da država regauje

Ekonomski analitičar Igor Gavran za CAPITAL kaže da profit banaka, koje se uglavnom drže kao neki zaštićeni svijet, postaje sve veći i da je krajnje vrijeme da se nešto uradi kako bi banke makar razmislile o svojoj „lihvarskoj politici“.

„Za banke je sve ono što omogućava povećanje njihovog inače vrtoglavo visokog profita super i tu se država ne treba miješati, a čim je bilo šta nepovoljno po banke, kao što smo imali u slučajevima finansijske krize, onda država treba da se miješa i da ih spašava“, kaže Gavran.

Što se tiče konkretne najave zakonskog ograničavanja kamata u Srbiji, ovakav prijedlog je, kaže, dobar, ali ima određenih manjkavosti.

„Na primjer, spominje se ograničavanje samo kamatnih stopa, a ne i ograničavanje cijena drugih bankarskih usluga koje se već dugi niz godina povećavaju, a one imaju još manje osnova nego kamate. Povećanje kamate na kredite, u određenim slučajevima, ima makar nekakvo opradvanje, kao što je povećanje euribora, dok povećanje troškova platnog prometa, održavanja računa i raznih drugih naknada nema nikakvog osnova“, kaže Gavran.

Banke za pola godine zaradile skoro pola milijarde

Inače, banke u BiH su u prvih šest mjeseci ove godine zaradile skoro pola milijarde maraka.

Preciznije, banke u Republici Srpskoj su u prvom polugodištu 2024. zaradile 127 miliona KM. U odnosu na isti period prošle godine njihova dobit je veća za 35 odsto ili oko 33 miliona KM.

S druge strane, banke u FBiH su bile još profitabilnije i zaradile 336 miliona maraka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 268,1 milion KM, koliko je iznosila dobit banaka u prvom polugodištu prošle godine.

Kaže da, ukoliko se ograniče samo kamate, banke mogu da povećaju naknade i na kraju građani neće imati ništa od toga.

Takođe, dodaje, s obzirom na to da su banke u stranom vlasništvu, ograničavanje bi imalo smisla samo do one granice do koje se njima ne isplati novac iznositi u inostranstvo.

„Takođe, može se desiti da one prestanu nuditi kredite na domaćem tržištu, a da novac napusti zemlju i plasira se negdje drugo. Smatram da se to ograničenje kamata može uraditi na neki elekgantniji način i da se umjesto administrativnog ograničenja insistira na tome da se troškovi kredita odnosno kamata prilagode uslovima na domaćem tržištu, a ne da se vezuju za euribor“, naglasio je Gavran.

Kaže da je euribor u zadnje vrijeme rastao i da će i dalje rasti, a da će banke jedva dočekati da povećaju kamate.

„Mislim da je sada krajnji trenutak da se reaguje po ovom pitanju. Koliko god nije idealno da se država miješa u tržište u teoriji mislim da je najgore rješenje da se sve prepusti stihiji i omogići bankama dalja ogromna dobit. Da li će se ograničavati kamatne stope ili će se bankama uvesti dodati porez i na taj način natjerati da drugačije posluju i smanje cijenu usluga nije važno. Činjenica je da su banke same sebe dovele u situaciju da se ne ponašaju tržišno, zloupotrebljavaju svoju poziciju i ako država i regulator ne reaguju ne znam zašto postoje “, naglasio je Gavran.

Izjavu ministarke finansija RS Zore Vidović i direktora Agencije za bankarstvo RS Srđana Šuputa o ovoj temi nismo uspjeli dobiti jer se nisu javaljali na telefon.

CAPITAL: Marina Ljubojević