Capital.ba

Zaradu uvećali uprkos lošem upravljanju

10.05.2012. / 7:20

BANJALUKA, Društva za upravljanje investicionim fondovima u RS lani su zbirno povećala proviziju za 18,4 odsto, premašujući 10 miliona KM, iako se neto vrijednost zatvorenih fondova kojima upravljaju istovremeno “istopila” za više od 20 miliona KM.

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) RS je u svom izvještaju o radu za 2011. dala pregled aktivnosti investicionih fondova iz kojih je uočljivo da zarada društava za upravljanje raste, dok se, sa druge strane, smanjuje neto vrijednost imovine fondova čiji su značajni akcionari “obični” građani RS koji su u njih ulagali svoje vaučere.
Siniša Božić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja akcionara investicionih fondova RS, kaže da su takvi negativni trendovi posljedica loše legislative i formule obračuna provizije društava za upravljanje fondovima.
“Nakaradna” legislativa, podsjeća, na snagu je vraćena nakon odluke Ustavnog sud RS da poništi odredbu pravilnika KHOV kojim se provizija društava neuspješno pokušala striktnije vezati za poslovanje fondova.
Božić objašnjava da se provizija društava sada obračunava na bazi neto vrijednosti imovine fonda, a ne na bazi njegove tržišne vrijednosti, odnosno tržišne kapitalizacije, kakva je, ukazuje, svjetska praksa.
“To je dovelo do toga da investicioni fondovi obave svega desetak transakcija godišnje. Društva za upravljanje čak zbog sadašnje formule obračuna provizije ne moraju ni da naprave nijednu transakciju, a dobijaće proviziju do 3,5 odsto neto vrijednosti imovine fonda”, ističe Božić.
Da slučajevi izrazite pasivnosti društava postoje potvrđuje i izvještaj KHOV RS u kojem se navodi da zatvoreni fond “Jahorina konseko” iz Pala u cijeloj 2011. nije izvršio nijednu kupovnu transakciju, dok dva fonda nisu imala nijednu prodajnu transakciju (banjalučki VIB i bijeljinski “Unioninvest”).
“Čelnici društva se uvijek pravdaju da berzansko tržište nije likvidno, ali je uvjerenje stručnjaka i investitora da je upravo jedan od zadataka fondova da svojom aktivnošću na tržištu kreiraju likvidnost”, ukazuje Božić.
On kaže da postojeća situacija u fondovskoj industriji RS, pored zaposlenih u društvima za upravljanje, odgovara i grupi povezanih akcionara investicionih fondova koji se naplate preko društava, dok su mali akcionari fondova, pak, samo na gubitku.
Komentar čelnika Udruženja društava za upravljanje investicionim fondovima RS juče nismo mogli dobiti, jer se nisu javljali na telefon.
Pasivnost zatvorenih investicionih fondova bila je jedan od razloga zbog kojih je KHOV još u ljeto prošle godine Ministarstvu finansija RS dostavio prijedlog izmjena zakona kojim bi se zatvoreni fondovi prinudili na obavezno otvaranje u dvogodišnjem prelaznom periodu.
Kao osnovnu prednost tog modela istakli su potrebu da se podigne kvalitet rada društava za upravljanje fondovima i akcionarima tih fondova pruži prilika da prodaju svoju imovinu po fer tržišnim cijenama.
Predstavnici društava tvrde da su i oni za reformu, ali smatraju da se ona mora odložiti dok se ne uspostavi adekvatna likvidnost na tržišta kapitala RS, te da ne bi smjela biti diktirana u samo jedan organizacioni oblik. Nezavisne novine

 

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Komentari na članak: Zaradu uvećali uprkos lošem upravljanju

  1. 122

    Pljacka se nastavlja bez vecih problema jer odgovara vlasteli na vlasti, da je obrnuto jos davno bi se donio zakon kojim bi se fondovi otvorili, a kriminalci iz drustava lopova strpali iza resetaka i bili obavezni da gradjanima nadoknade stetu nastalu njihovom pljackom fondova.

  2. Akcionar

    Najbolje mi je kad KHOV počne raspravljati o nečijoj (ne)aktivnosti na trgu, a uradili su sve da opstruišu one koji su htjeli trgovati. Kao da trg postoji samo za podobne. Tjeranja fondova na otvaranje ima druge razloge, a ti razlozi sigurno nisu zaštita prava malih akcionara niti odgovorno ponošanje Društava. Da postoji želja da Društva rade odgovorno prema akcionarima, to se može jednostavno riješiti sa dvije-tri izmjene Zakona o investicionim fondovima.

  3. 122

    Mislim da bi se otvaranjem prekunula praksa taocke situacije u kojima akcionari ne mogu da izadju iz fonda, osim da prodaju svoje akcije akcionarima povezanim sa drustvima lopova koji diktiraju katastrofalno nisku cijenu. Nisku cijenu mogu da diktiraju jer su u situaciji da im se moze, prakticno drustva lopova vladaju skupstinama fondova i mali akcionari nemaju nikakav mehanizam da ih sprijece u nastavku pljacke.

  4. Akcionar

    Mislim da bi u ovakvoj situaciji otvaranje izazvalo dodatni “potres” i pad cijena, jer bi fondovi morali doći do likvidnih sredstava, a u toj sveopštoj rasprodaji cijene svega što oni imaju u portfelju bi značajno pale. Ovo je pod realnom pretpostavkom da bi najveći broj akcionara išao u naplatu što prije. Najbolje bi bilo kad bi fondovi blok poslovima prodavali svoje udjele u akcionarskim društvima, ali će morati dobro da se pomuče da nađu investitore po odgovarajućim cijenama… Pošto akcionari povezani sa Društvima sa svega 20-30% vladaju fondovima, jedan od alternativnih načina oživljavanja je i povećanje limita za održavanje bilo koje skupštine fondova na bar 50%. Tako bi ih natjerali da krenu u ozbiljniju kupovinu od vaučerista. Jedan od načina za aktiviranje Društava je i izmjena metodologije za obračun provizije. Uz to bi paralelno morale ići i izmjene po pitanju NAV-a, fer cijene, nabavne cijene, tržišne cijene, izmjene po pitanju ograničenja ulaganja itd. Moglo bi se npr. zakonski odrediti da Društva imaju pravo na pokriće troškova za plate u skladu sa prosjekom u RS, a pravo na bonuse tek nakon isplate dividende akcionarima fondova. Naravno, bonusi bi se mjerili procentom od isplaćene dividende… Ovo su samo neke od brainstorming ideja, a o svemu bi se moglo vrlo kvalitetno raspravljati, ako bi bilo ušiju koje to žele čuti i pretočiti u rješenja…

  5. 122

    E sad, osnovni problem i jeste u tome sto nema usiju koje su spremne da slusaju. Ovi plackasi ulaze u 12 godinu nesmiljene pljacke koja j ocigledna i niko da se pocese. Naravno, da postoji mnogo nacina da se ispravi nepravda, ali mislim i da bi trebalo da neko odgovara za pljacku. Tek tada bi se moglo pricati o napretku trga kapitala. Ovako, na kraju ce ostati samo prazna ljustura kapitala RS-a, a potpuni krah ima da uslijedi kao logican slijed.
    I dalje mislim da treba omoguciti akcionarima da povuku svoje uloge, a drustva ako zele da primaju proviziju treba da se trude oko svakog ulagaca.